Kositi ili ne kositi

Važnost prakse odgođene košnje u urbanim sredinama

Dolaskom proljeća mišljenje da su obrasli travnjaci neuredni i neugledni postaje veoma popularno u javnosti. Pomisao na kukce i razne druge životinje koje bi mogle vrebati u visokoj travi izaziva strah i nelagodu u mnogim ljudima, pogotovo u stanovnicima gradskih sredina koji nisu često u dodiru sa životinjskim svijetom. Ovo mišljenje populariziralo je praksu potpune košnje u gradovima, kojom se urbani travnjaci u redovitim intervalima u cijelosti kose. Ovakav način košnje negativno utječe na životinje koje žive na urbanim travnjacima, kao i na samu vegetaciju.

Kukci oprašivači i ostale skupine životinja nisu u mogućnosti održati i povećati svoju brojnost na staništu koje se opetovano uništava. Njihove zajednice se smanjuju, ostaju bez hrane i potiskuju se sa staništa za čiji su opstanak neophodne.

Potpuna košnja guši i razvoj biljne zajednice, koja se uništava u periodu cvjetanja, koji je najvažniji za raznolikost gena i zdravlje unutar populacija biljnih vrsta. [1] Uz narušavanje zdravlja i života kukaca te biljaka, potpuna košnja utječe i na naš životni standard. Potpuno pokošene površine se brže isušuju i zagrijavaju. Time je nama toplije u već vrućem periodu godine, a pokošene površine zbog isušivanja zahtijevaju češće zalijevanje i veću potrošnju vode. Odgođena košnja se stoga predstavlja kao odlična alternativa u održavanju urbanih zelenih površina.

Usporedbom brojnih istraživanja utjecaja potpune košnje na urbana staništa u Europi i Sjevernoj Americi dokazani su pozitivni utjecaji smanjene košnje; uz povećanje bioraznolikosti ovakva košnja donosi i financijsku uštedu [2]. Također, s većom brojnosti biljaka u urbanim sredinama smanjuje se količina CO2 u zraku i ublažava efekt urbanog toplinskog otoka. Uz direktne prednosti za ljude, proučavanje bioraznolikosti na gradskim travnjacima i njeno očuvanje ima nekoliko pozitivnih ishoda za populacije flore i faune:

1. Veća otpornosti populacija na neočekivane okolišne uvjete (npr. klimatske promjene, vremenski ekstremi, …)
2. Zdrave populacije otežavaju širenje invazivnih vrsta koje mogu narušiti bioraznolikost u našim gradovima, ali i šire
3. Veća genetska raznolikost otežava širenje zaraznih bolesti unutar populacija [1]

Zbog mnogih prednosti odgođene košnje, pokrenute su razne inicijative od strane stručnjaka i ljubitelja prirode kako bi odgođena košnja postala norma, a ne anomalija.

U Hrvatskoj je najpoznatiji nedavni apel vrtlara Krune koji je upućen gradovima i općinama diljem Hrvatske. Cilj apela je potaknuti odgađanje košnje u svibnju, kako bi divlji oprašivači imali neometen pristup hrani u sezoni kada su najaktivniji. [3] Apel također potiče razne druge načine košnje koji idu u korist očuvanju bioraznolikosti.

Djelomična košnja, koja se još naziva i mozaičnom je praksa nepotpune košnje neke površine kako bi živa bića na toj istoj imala šansu migrirati i time očuvati svoju brojnost. Ona još podrazumijeva rubnu košnju (kosi se samo uz puteve kojima se koriste ljudi) i izbjegavanje biljaka u cvatu [3]; time kukci na području nastavljaju imati izvor hrane, a biljke osiguravaju veću raznolikost gena unutar populacija. Još jedna popularna praksa je smanjivanje učestalosti košnje kroz cijelu godinu; za očuvanje i poticanje urbane bioraznolikosti oko 20% urbanih zelenih površina bi se trebalo kositi samo dva puta godišnje. [1] U zapadnoj Europi popularna je inicijativa “No Mow May” koja ima slične ciljeve. Također, u Hrvatskoj je pokrenut projekt CroBuzz Klima (Slika 1.) koji za cilj ima proširiti stručno znanje o našim regionalnim oprašivačima i o prijetnjama koje ugrožavaju njihove populacije i staništa.

Bioraznolikost u gradskim sredinama

U gradovima najviše oprašuju kukci, nama najpoznatiji oprašivači. U životinjskom svijetu oprašuju još šišmiši, ptice, oposumi i mnogi drugi. Većina divljih oprašivača na području Hrvatske pripada skupini pčele ili Anthophila i porodici muha lebdjelica ili Syrphidae [2]. Uz njih, naše biljke oprašuju i leptiri, kornjaši i ostale muhe. U Hrvatskoj je zabilježeno čak 725 vrsta pčela, među kojima je najpoznatija pčela medarica (Apis mellifera) (Slika 2.) dok muhe lebdjelice broje 300 vrsta u Hrvatskoj [4]. Očuvanje urbanih zelenih površina je posebno važno zbog velike raznolikosti oprašivača na ovim staništima; ona je posljedica raznolikosti zasađenih biljaka i suhog te toplog vremena koje je česta pojava u kontinentalnim gradovima. Naš glavni grad broji preko 130 vrsta pčela i 50 vrsta muha lebdjelica [4]. Ovako velika raznolikost koncentrirana na manjem prostoru osigurava daljnji razvoj i održavanje raznolikosti gradskih biljaka koje ne privlače iste oprašivače.

Tako na primjer bazga i trešnja, biljke koje su vrlo popularne u gradskim sredinama (bazga zbog domaćeg sirupa i trešnja zbog svojih sočnih plodova) zbog razlika u proizvodnji nektara, periodu cvjetanja, količini peludi i izgledu nemaju iste oprašivače. Bazga, koja proizvodi manje količine nektara ne privlači pčele medarice već ju oprašuju solitarne pčele [5]; samo neke od solitarnih pčela koje su prisutne u Zagrebu su vrste Vespa crabro (Slika 3.) i Halictus rubicundus (Slika 4.) Trešnja pak spada pod medonosne vrste, odnosno pod vrste koje zbog velike količine proizvedenog nektara privlače pčele medarice (A. mellifera) kao i mnoge druge kukce oprašivače. U medonosne biljke se ubraja nekoliko stabala koja viđamo u gradovima kao što su lipa, bukva, hrast, jabuka, … [6]

Iako su spomenute vrste veoma važne za brojnost kukaca oprašivača, potrebno je naglasiti važnost biljaka koje na prvu smatramo nepoželjnim korovom, kao što su maslačak (Taraxacum officinale) i mrtve koprive (Lamium). Ove i mnoge druge biljke slične njima su ključne u prehrani oprašivača u periodima godine kada ostale biljke nisu u cvatu, na primjer rano proljeće i rana jesen [7 i 8].

Zbog velike raznolikosti flore i faune na gradskim površinama potrebno je odlično poznavanje međuodnosa unutar prisutnih zajednica kako bi provedena košnja išla u korist ne samo čovjeka, već i biljnih i životinjskih vrsta.

Što mi možemo učiniti za divlje oprašivače?

Uz odgovorne prakse košenja, podržavanje inicijativa koje dižu svijest šire javnosti o važnosti urbane bioraznolikosti također možemo raditi na tome da sami omogućimo domove i skrovišta našim oprašivačima. Objekti kao kućice (ili hoteli) za pčele odličan su način za privući pčele koje ne žive u kolonijama kao pčele medarice, a ključne su u oprašivanju biljaka. Sa sve većom urbanizacijom, solitarne pčele gube svoja prirodna staništa. Kućice za pčele, koje se rade od drva i ispunjavaju sa šupljikavim materijalom stoga predstavljaju novo stanište solitarnim pčelama. [5]. Kućice je najpovoljnije postaviti u vrtove u kojima su zasađene biljke koje cvatu u različitim periodima godine i privlače raznolike oprašivače, kako bi oni postali malo žarište bioraznolikosti. Jedna od brošura koja informira o sađenju koje ide u korist oprašivačima, “Vrtovi koji zuje”, napravljena je unutar projekta CroBuzz Klima. Pronađite je ovdje.

Bez divljih oprašivača, naš svijet bi izgledao drastično drugačije. Stoga je potrebno podržavati apele i inicijative stručnjaka, kao i zalagati se za pravilno održavanje zelenih površina, ali i za odgovorne politike na lokalnoj i državnoj razini. Držimo naše gradove zelenima za dobro naših oprašivača i nas!

Fotografije: Magdalena Novoselić (lokacija Maksimir)

Literatura:

1. Steffens, J. K. (2024) Mow Less, Grow More – From urban lawns to urban meadows: Enhancing Biodiversity in German Public Parks. Pollen Policy Brief [online], 6. Dostupno na: https://euglobalgreen.eu/policy-briefs/
2. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (2022.) Grad za oprašivače – Cro Buzz Klima. Dostupno na: https://crobuzz.mingor.hr/grad-za-oprasivace/
3. Pekas K., 2025. Apel hrvatskim gradovima i općinama! Odgodite košnju urbanih livada zbog zaštite oprašivača! Službeni dopis. Dostupno na: https://www.facebook.com/vrtlarkruno/posts/pfbid02tB4KiqMRC6D7fJRf4p73xXr32b5QTgnEwMo33fwTcxr6HrnbBjXJCV65rdEwZe6vl
4. Ješovnik, A., Boršić, I., Kremer, D., Kovačić, S., i Stamenković, V. (2023) Vrtovi koji zuje – Biljke za oprašivače u vašem vrtu. Brošura izrađena u sklopu projekta Cro Buzz Klima, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Dostupno na: https://crobuzz.mingor.hr/vrtovi-koji-zuje/
5. Karlović, A. (2007) Solitarne pčele. Pčelarstvo – nacionalni pčelarski web portal. Dostupno na: https://pcelarstvo.hr/o-pcelama/vrste-pcela/solitarne-pcele/?v=adab7b701f23
6. Parkovi.eu(2023) Medonosne vrste bilja na gradskim zelenim površinama. Dostupno na: https://www.parkovi.eu/medonosne-vrste-bilja-na-gradskim-zelenim-povrsinama/
7. Mijat, V. (2022) Oprašivači vole mrtve koprive. Agroklub. Dostupno na: https://www.agroklub.com/hortikultura/oprasivaci-vole-mrtve-koprive/76863/
8. Karlović, A. (2025)Maslačak nije samo prepoznatljivi ukras livada i polja – on je i ključan izvor hrane za pčele. Agroklub. Dostupno na: https://www.agroklub.com/hortikultura/maslacak-nije-samo-prepoznatljivi-ukras-livada-i-polja-on-je-i-kljucan-izvor-hrane-za-pcele/102856/