Kada se osvrnemo na 2025. godinu, možemo biti izrazito zadovoljni i ponosni na sve projekte i aktivnosti koje smo provodili s ciljem prikupljanja novih saznanja o vrstama kojima se bavimo te sudjelovanjem u kreiranju novih mjera njihove zaštite i obnove njihovih staništa. Poseban naglasak stavili smo i na povećanje vidljivosti udruge i naših aktivnosti, a kroz vlastite komunikacijske kanale, medije, volonterske programe i edukativne aktivnosti aktivno smo uključivali širu javnost u provedbu zaštite prirode u Hrvatskoj.
Stručno znanstvena istraživanja u 2025. godini
Na ovogodišnjim terenima naši su istraživači izvozili 40.250 kilometara diljem Hrvatske (i prohodali nešto manje), odradili 368 terenskih dana i pritom zabilježili 5.066 nalaza vrsta – naravno putem Biologera. Od ukupno 31 projekta, na njih 23 provodili smo praćenje stanja ciljnih vrsta vodozemaca, gmazova, leptira, kornjaša te vretenaca. Radi širenja znanja o rasprostranjenosti vrsta naših interesnih skupina, provodili smo terenske aktivnosti poput inventarizacije i kartiranja, prikupljajući podatke koji doprinose učinkovitijoj zaštiti i obnovi prirode. Uspješno smo provodili populacijska i ekološka istraživanja, a istaknuli smo se i kao vodeća organizacija u savjetovanju i provođenju uklanjanja invazivnih kornjača roda Trachemys.
Na Odranskom polju istraživali smo velikog dunavskog vodenjaka, crvenog mukača, barsku kornjaču i dvoprugastog kozaka. Dvoprugasti kozak ove je godine tek drugi put zabilježen na tom području, što dodatno povećava vrijednost rezultata. Uz ciljane vrste, zabilježeni su i jelenak te kiseličin vatreni plavac, čime se potvrđuje važnost nastavka sustavnih istraživanja i očuvanja bioraznolikosti ovog područja.
Jedan od ovogodišnjih projekata naše istraživače odveo je i u Vukovarsko-srijemsku županiju na područja ekološke mreže Dunav – Vukovar i i Sava nizvodno od Hrušćice gdje smo tražili vretence rogatog regoča i kornjaša grimizna plosnatica. Temeljem istraživanja izrađivali smo popis i ostalih vrsta saproksilnih kornjaša i vretenaca na ovom području.
Započeli smo i dvogodišnje istraživanje vretenaca u Parku prirode Biokovo, gdje smo obišli čak 150 lokacija (10 x više od predviđenih projektom) s raznolikim malim slatkovodnim tijelima – od kamenica, preko starih obzidanih lokvi do novo obnovljenih lokvi s ciljem bilježenja ciljnih vrsta i njihovih staništa. Ovo istraživanje pomaže u procjeni stanja staništa, prisutnosti i raznolikosti vretenca unutar Parka prirode.
Još jedan važan projekt u 2025. godini uključuje praćenje ciljnih vrsta gmazova unutar NP Krka. Posebno populacije barske i kopnene kornjače te crvenkrpice, uz bilježenje i ostale herpetofaune. Naši istraživači su tako zabilježili gatalinku, mrijestove smeđe krastače, šumsku smeđu žabu, velikog zelembaća, poskoka, zmajura, šaru poljaricu i mnoge druge vrste.
Dajemo smjernice i sudjelujemo u obnovi prirode
Javnim ustanovama predlažemo smjernice za obnovu staništa utemeljenu na prikupljenim i dostupnim znanstvenim podacima za lokalitete koji smo istraživali i prema stanju zatečenom na terenu. Ove godine to smo radili temeljem istraživanja u Međimurskoj županiji te u Turopoljskom lugu i Odranskom polju.
Na području parka Maksimir procjenjujemo učinkovitost režima odgođene košnje na temelju entomoloških istraživanja, a istraživanje kako klimatske promjene utječu na kukce u delti Neretve provodimo u sklopu projekta BEPREPARED.
U projektu za Grad Vodnjan izradili smo elaborat za sanaciju i revitalizaciju lokve na području Galižane, pružajući stručnu podlogu za obnovu ovog malog slatkovodnog ekosustava. Elaborat uključuje pregled zatečenog stanja, analizu ekoloških i hidroloških uvjeta, prijedlog mjera obnove i nadzora te smjernice za dugoročno održavanje, s ciljem obnove staništa za lokalnu floru i faunu.
Kroz projekte poput čišćenja korita Dretulje i čišćenja speleooloških objekata u Parku proirode Žumberak – Samoborsko gorje i LIFE for Mauremys izravno sudjelujemo u obnovi vrijednih staništa za vrste koje ih nastanjuju, ali i za zdrav okoliš za čovjeka.
Kroz projekt LIFE for Mauremys obnavljamo mala slatkovodna staništa na Natura 2000 područjima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dovršena je refugijska lokva u Stonskom polju, a uskoro započinje obnova lokve u Prljevićima u herpetološkom rezervatu Majkovi, dok se na preostalim lokvama provode mjere kontrole sukcesije i uklanjanja invazivnih biljaka. Paralelno, volonterskim akcijama čistimo kanale za navodnjavanje i poboljšavamo povezanost staništa riječnih i barskih kornjača, vodenjaka i žaba.
Stručnjaci iz Hrvatske, Mađarske i Slovačke čiste stanište riječne kornjače u Konavlima tijekom studijskog posjeta Interreg HU-SK projekta za očuvanje barske kornjače Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
foto: Csilla Dorogman
Zalažemo se za bolje javne politike zaštite prirode
Aktivno se zalažemo za zaštitu prirode kroz javno zagovaranje, suradnju s institucijama i sudjelovanje u oblikovanju okolišnih politika.
Podržali smo apel Krune Pekasa za odgodu košnje urbanih livada radi očuvanja oprašivača, naglašavajući njihovu vrijednost za gradsku bioraznolikost. U suradnji s Hrvatskim botaničkim društvom i stručnjacima reagirali smo na ugrožavanje strogo zaštićene primorske makovice u Puli, što je rezultiralo zaštitom lokaliteta. Kao članica Zelenog foruma sudjelujemo u zajedničkom zagovaranju okolišnih politika te u njegovoj koordinaciji.
Godišnja skupština Zelenog foruma u Kninu okupila je 26 predstavnika hrvatskih udruga za zaštitu okoliša. Trodnevni radni sastanci potrvdili su važnost suradnje, solidarnosti i demokratičnog načina djelovanja za održiv suživot ljudi i prirode.
Tijekom 2025. godine dali smo stručna mišljenja u e-savjetovanjima i postupcima procjene utjecaja na okoliš za planirane energetske zahvate. Naše djelovanje dodatno jačamo kroz članstvo u IUCN-u i Societas Europaea Herpetologica te sudjelovanje u međunarodnim inicijativama i skupovima posvećenima očuvanju prirode.
Edukacija i promocija u 2025.
Organizirali smo stručna predavanja za studente biologije o determinaciji gmazova, projektnom radu i mogućnostima zapošljavanja u zaštiti prirode, kao i online predavanje o utjecaju klimatskih promjena na vodozemce i gmazove. Naš rad približili smo javnosti kroz terenska javljanja, gostovanja u školama, radionice za sve uzraste te sudjelovanje na javnim događanjima poput Dana zaštite prirode u Maksimiru. Rezultate istraživanja predstavili smo na znanstvenim skupovima, konferencijama i javnim predavanjima, a edukativni doseg dodatno smo proširili kroz medije, promičući razumijevanje i očuvanje bioraznolikosti.
Boris Lauš i Luka Petrokov predstavili su rezultate istraživanja na područjima Ivančice, Strahinjčice, Kunagore i Vinagore, na predavanju u Gradskoj knjižnici Krapina. Zbog velikog interesa pozvani su i u emisiju Zeleni element na Hrvatskom radiju gdje su temu približili još širem krugu ljudi.
Članstvo, volonterizam i stručne prakse
U 2025. godini pridružilo nam se 12 novih članova, pa sada naše članstvo broji 67 ljubitelja prirode. Članstvo u Hyli znači biti dio tima koji diljem Hrvatske istražuje vrste i njihova staništa te se zalaže za najbolje moguće mjere njihove zaštite.
Ove godine na terene smo vodili 8 volontera koji su s nama odradili 336 terenskih sati što je u prosjeku više od 5 terenskih dana po volonteru. Većina ih se iskazala super zapažanjima, znatiželjom i spretnošću u postavljanju zamki i/ili hvatanju životinja. Drago nam je što smo dobili povratnu informaciju da im je iskustvo bilo zanimljivo i da su imali prilike naučiti nešto novo od naših iskusnih istraživača.
Hvala: Niko Bujas, Karlo Ostojčić, Lorena Gračanin, Ana Marija Špičić, Ema Sokolić, Emil Čančar, Mika Moskaljov i Lara Vidušek.
Lorena i Karlo na terenu u Odranskom polju – pod stručnim vodstvom Katarine Koller Šarić.
11 studenata na stručnoj praksi pod vodstvom Tomislava Gojaka u zimskom je semestru usavršavalo znanja statističke obrade podataka, a neki su se okušali i u terenskom radu.
Pohvale na odlično odrađenom poslu: Hanna Jandrašek, Iva Macan, Vanesa Muskardin, Lara Vidušek, Borna Tonković, Noa Trkulja, Katarina Maurović, David Stanković, Karlo Koren Klišanić, Hana Jurković, Mika Moskaljov
Pokretanjem bloga željeli smo i drugim zainteresiranim Hylinim volonterima ponuditi mogućnost uključivanja u aktivnosti kroz koje, uz podršku naših stručnjaka, razvijaju vještine usvajanja i prenošenja znanja o herpetološkim, entomološkim i drugim temama iz zaštite prirode. Od početka ove aktivnosti u veljači 2025. nam se pridružilo šest autora, koji su napisali ukupno 13 članaka na kojima su radili 290 sati – u prosjeku je svaki volonter pisao 6 radnih dana, a novi članci stalno su u pripremi.
Hvala: Lina Bajić, Neva Svetec, Magdalena Novoselić, Klara Kalčić, Melina Tadić i Mario Žuti.
Volonterke Sarah Hrgovan i Karla Đinđić su nam se pridružile na Danu riječne kornjače u Zoološkom vrtu gdje su svojim znanjem i komunikativnošću impresionirale i kolege iz Zoološkog i posjetitelje. Kreativne Nika Meštrović i Valentina Cindrić osmislile su edukativnu radionicu, nacrtale i samostalno pripremile sve potrebne materijale i odlično nas predstavile na ovogodišnjem Znanstvenom pikniku u Gornjoj Stubici.
Biologer u 2025. godini
Biologer je nezamjenjiv alat u svim našim istraživanjima, a unošenjem nalaza svake godine postaje sve vrijedniji repozitorij znanja o rasprostranjenosti hrvatskih vrsta i putem kojeg se u naš rad mogu uključiti svi. Na taj način platforma doprinosi u sva tri naša strateška programa: Stručno-znanstvenom, zaštiti i očuvanju vrsta i staništa, te promociji i uključivanju javnosti.
U prvoj polovici 2025. proveli smo edukativno-promotivnu kampanju s ciljem jačanja Biologera kao alata građanske znanosti, u sklopu koje smo organizirali Biologer Easter Mrijest Hunt, tijekom kojeg smo prikupljali dojave o mrijestovima naših pratitelja u proljeće 2025. Kroz 2025. godinu broj korisnika platforme Biologer.hr povećao se s 571 na 760, a broj nalaza s 198.383 na 227.494, što je značajno proširilo mrežu zainteresiranih stručnjaka i entuzijasta.
Planovi za 2026. godinu
Krajem 2025. prijavili smo i dobili Interreg SI-HR projekt s čijom ćemo provedbom krenuti u 2026. Projekt naziva Resilio usmjerit će se na spremnost i otpornost ekosustava i zajednice na posljedice klimatskih promjena.
I dalje ćemo raditi na tome da Hyla provodi više velikih sveobuhvatnih projekata.
Analizirat ćemo prikupljene podatke o ciljnim vrstama kako bi predložili izdvajanje novih područja ekološke mreže.
Provodit ćemo PKK projekte (Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.) s konkretnim mjerama očuvanja.
Završit ćemo reviziju i napraviti reizdanja publikacija „Zmije Hrvatske” i „Riječna kornjača – skroviti stanovnik južne Dalmacije”.
Unaprijedit ćemo web stranicu te dodati i njenu englesku verziju.
Povodom 30 godina djelovanja Udruge obnovit ćemo naš vizualni identitet.
I još mnogo toga.
Ostanite s nama, pratite nas, uključite se!
