Riječna kornjača – sitna, ali bitna

Priroda funkcionira kao lanac – ako jedna karika pukne, sve može krenuti nizbrdo. Zato su i male lokve koje nastaju u kršu, a često su zanemarene, zapravo od velike važnosti. U mediteranskom dijelu Hrvatske svaka kap ima svoju vrijednost, a upravo su te lokve nekad bile dio svakodnevice: ljudi su ih ručno kopali i obzidavali kako bi imali gdje napajati stoku, skupljati kišnicu ili osigurati vodu “za svaki slučaj”. Ironično, u svijetu gdje antropogeni utjecaj najčešće znači uništavanje prirodnog, ove jednostavne lokve postale su slučajno utočište bioraznolikosti. Mjesta gdje žive gmazovi, žabe, vodenjaci, vretenca i brojne druge životinje ovisne o rijetkim izvorima vode na Mediteranu.

Upoznajte riječnu kornjaču (Mauremys rivulata)

Ako zamislite mirnu, muljevitu vodu okruženu dalmatinskim kršem, kanal za navodnjavanje ili mirni rukavac rijeke – možda ne biste rekli na prvu, ali to su prave oaze života gdje se skupljaju brojne vrsteI među njima, skoro pa neprimjetna, krije se jedna prava rijetkost – riječna kornjača. Ovaj slatkovodni gmaz stanovnik je mirnih vodotoka bogatih vodenom vegetacijom koja joj pruža zaklon.
Riječna kornjača je naš samozatajni introvert – nije šarena, ne iskače iz grmlja i ne pravi buku. No zato je posebna po tome što se savršeno uklopila u topli krš, gdje se skriva u lokvama, kanalima, rijekama, jezerima i baricama.

Riječna kornjača se kod nas može pronaći samo na samom jugu Hrvatske, na nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Uglavnom je nizinska vrsta, no može se pronaći do 900 m nadmorske visine, a istraživanja procjenjuju da u Hrvatskoj broji samo 500-tinjak odraslih jedinki [4]. Možemo reći da je srednje veličina (14 do 21 cm), s ženkama većim od mužjaka. Leđna strana oklopa, odnosno karapaks, joj je spljošten i ovalno izdužen, najčešće sivo smeđe ili zelenkaste boje s tamnijim rubovima pločica, dok je trbušna strana oklopa, koja se naziva plastron, crno smeđe do crne boje sa svjetlijim rubovima ploča [6]. Živi mirno, oportunističkim načinom života, hraneći se ličinkama, kukcima, mekušcima, rakovima, malim ribama, a u odraslom stadiju i biljnom hranom poput nitastih algi i vodenog bilja. Aktivna je u toplijem dijelu godine, najčešće od proljeća do jeseni, kada se sunča, hrani i razmnožava. Tijekom hladnijeg perioda godine, kada temperatura vode padne ispod 13 °C, vrijeme provodi brumirajući¹ u mulju ispod površine, potpuno neaktivna, kako bi sačuvala energiju i preživjela nepovoljne uvjete [4, 1].

Naravno, susreće se sa svakodnevnim problemima današnjih vrsta kao što su degradacija i fragmentacija staništa zbog urbanizacije, koja dovodi do promjena vodenog režima i saliniteta, s ilegalnim korištenjem ribolovnih alata koje rezultira visokim mortalitetom ove i ostalih vrsta slatkovodnih kornjača, s onečišćenjem i isušivanjem vodenih staništa, korištenjem pesticida i fungicida, predatorima kao što su invazivni mungos te divlje svinje i sve češće – dominacijom invazivnih stranih vrsta popust daleko poznate crvenouhe kornjače (Trachemys scripta), koje joj otimaju prostor, hranu ili šire bolesti [2]. Sve navedeno dovodi značajnog smanjenja brojnosti populacije što može rezultirati inbreedingom, odnosno, parenjem u srodstvu. Zbog toga je riječna kornjača na popisu strogo zaštićenih vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11).

1. Usporavanje metabolizma, aktivnosti i unosa hrane kod gmazova i vodozemaca za vrijeme zimskih mjeseci naziva se brumacija. ↩︎

Zaštita jedne vrste = zaštita cijelog ekosustava

Riječna kornjača regulira populacije beskralježnjaka, odnosno, ima svoju ulogu u prirodnom “čišćenju”, a također je indikator čistoće voda, zdravog sustava i pokazatelj nade da se narušeni ekosustavi mogu obnoviti ako im pružimo priliku. Zbog toga ju ubrajamo u tzv. ,,kišobranske vrste” ili ,,umbrella species”, odnosno, vrste čijom se zaštitom štiti mnogo više od njih samih. Često nismo svjesni kako zaštita jedne vrste znači zaštitu cijelog ekosustava. Za očuvanje ove vrste ključna prisutnost kompleksnog sustava mikrostaništa koja uključuju tekućice, stajaćice, livade i brdovit teren koje riječna kornjača koristi ovisno o sezoni, spolu i dobi. Travnjaci i vrtovi koji se nalaze u blizini vodenih tijela, najvažniji su za parenje i polaganje jaja – budući da se parenje odvija u vodi, a polijeganje jaja na kopnu.

Područja Natura 2000 na kojima se pojavljuje riječna kornjača JI dio Pelješca, Gornji Majkovi – lokve, Lokva u Prljevićima te Sniježnica i Konavosko polje, koji se nalaze u južnom dijelu Dubrovačko – neretvanske županije – dom su i mnogim drugim strogo zaštićenim vrstama: sisavcima poput dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii) i dinarskog voluhara (Dinaromys bogdanovi) gmazovima kao što su četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), barska kornjača (Emys orbicularis), kopnena kornjača (Testudo hermanni) i crvenkrpica (Zamenis situla), ribama popovskoj gaovici (Delminichthys ghetaldii) i konavoskom pijoru (Telestes miloradi), bjelonogom raku (Austropotamobius pallipes), vretencima istočnoj vodendjevojčici (Coenagrion ornatum) i jezerskom regoču (Lindenia tetraphylla)…te mnogim drugima. [4, 3]

Aktivnostima kojima se obnavljaju i poboljšavaju vodena i kopnena mikrostaništa, kao i edukacijom lokalnog stanovništva o ekološkoj važnosti i turističkom potencijalu ovih krških slatkovodnih staništa daje se zalog za budućnost ne samo riječne kornjače, već i svih ovih vrsta koje čine bogatstvo hrvatske prirode.

Bez hitnih mjera pojedinim populacijama riječne kornjače, ali i brojnim drugim vrstama koje ovise o istim staništima prijeti izumiranje.

Kad danas govorimo o obnovi prirode, to ne mora uvijek značiti nešto veliko. Ponekad je dovoljno očistiti staru lokvu, prokopati put vodi, pustiti da priroda napravi svoje. I to je možda najljepši dio priče – što su ove zanemarene lokvice u kršu stvorili ljudi, ali je priroda tu našla svoj način da ih pretvori u životni prostor, a mi moramo samo naći način kako održati ovu prirodnu i kulturnu baštinu i za budućnost jer u tradiciji stvaranja i korištenja lokvi imamo dokaz kako naše korištenje prirodnih resursa ne mora biti destruktivno, već naprotiv, može povećati bioraznolikost – zašto bi pustili da sav taj trud prethodnih generacija propadne?

LIFE for Mauremys – europski projekt za našu kornjaču

Nakon godina praćenja, mjerenja i hodanja po skrovitim lokvama, krenuo je i velik, nadahnjujuć europski projekt: LIFE for Mauremys u kojem sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske s ciljem očuvanja riječne kornjače i njezinih staništa unutar četiri Natura 2000 područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kojima je vrsta zabilježena [5]. Radi se na obnovi lokvi, uklanjanju invazivnih vrsta i potencijalnih prijetnji, edukaciji mještana od kojih su neki već postali i dragi prijatelji, uključivanju zajednice, praćenju stanja populacije i potpomognutom razmnožavanju. Na područjima gdje vrsta nije pronađena, no postoje indikacije za njezino prisustvo, koristi se zanimljiva eDNA metoda (eng. Environmental DNA) koja funkcionira na način da se iz okoliša prikuplja genetski materijal koji organizmi ostavljaju, a zatim se laboratorijskom analizom DNA može otkriti prisutnost ciljane vrste, čak i ako nije izravno opažena. Ukratko – ozbiljan posao.

Dobra vijest? Projekt ide dalje, širi se i povezuje s drugim državama gdje još ima ove simpatične kornjače. Europa je prepoznala važnost – i ulaže u zaštitu našeg zavičajnog gmaza. Nije loše za jednu tihu i povučenu kornjaču, zar ne? Ako te zanima nešto više o aktivnostima ili radionicama i edukacijama projekta posjeti stranicu https://life4mauremys.agr.hr i društvene mreže projekta i saznaj kako se možeš uključiti!

Fotografije: Arhiva Udruge Hyla

LITERATURA

1. Bajić, L. (2025). Prevruće ili prehladno? Termoregulacija gmazova i vodozemaca. Udruga Hyla. Dostupno na: https://hhdhyla.hr/prevruce-ili-prehladno-termoregulacija-gmazova-i-vodozemaca/ [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].
2. European Commission. (n.d.). LIFE21-NAT-HR-LIFE for Mauremys – Mauremys rivulata: Conservation of the umbrella species of the Mediterranean wetlands in Dubrovnik-Neretva County. Dostupno na: https://webgate.ec.europa.eu/life/publicWebsite/project/LIFE21-NAT-HR-LIFE-for-Mauremys-101071737/mauremys-rivulata-conservation-of-the-umbrella-species-of-the-mediterranean-wetlands-in-dubrovnik-neretva-county [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].
3. European Environment Agency. (n.d.). Natura 2000 viewer. Dostupno na: https://natura2000.eea.europa.eu/ [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].
4. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. (n.d.). Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Republike Hrvatske. Dostupno na: https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/crvene_knjige_popisi/Crvena_knjiga_vodozemaca_i_gmazova_web.pdf [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].
5. Life program Hrvatska. (n.d.). LIFE21-NAT-HR-LIFE FOR MAUREMYS – Riječna kornjača: očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Dostupno na: https://lifeprogramhrvatska.hr/projekti/life-for-mauremys-rijecna-kornjaca-ocuvanje-krovne-vrste-sredozemnih-vlaznih-stanista-u-dubrovacko-neretvanskoj-zupaniji/ [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].
6. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). (2021). Plan upravljanja riječnom kornjačom (Mauremys rivulata) s akcijskim planom. Dostupno na: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ZP_aktualno/Plan%20upravljanja%20rijecnom%20kornjacom%20s%20akcijskim%20planom.pdf [Pristupljeno 10. srpnja 2025.].