Vretenca su skupina kukaca koja su svojim načinom života vezana i za kopnene i za vodene ekosustave. Ličinke vretenaca žive u vodi gdje se razvijaju, hrane i rastu, dok odrasla vretenca najviše vremena provode u okolici vodenih tijela, koju napuštaju u potrazi za hranom ili novim staništima. Budući da velik dio svog života provode u vodi, vretenca su vrlo osjetljiva na kemijske promjene u vodenom okolišu te nam njihova prisutnost ukazuje na očuvanost ekosustava u kojima žive. Vretenca su grabežljivci koji se hrane drugim vrstama kukaca, uključujući i drugim vretencima. Budući da se neki od tih kukaca hrane drugim kukcima, a ostali biljem koje iz prirode nakuplja štetne tvari, prije svega teške metale, vretenca, koja su na vrhu hranidbenih lanaca beskralježnjaka, u svojim tijelima nakupljaju velike koncentracije takvih štetnih tvari. Također nam i to ukazuje da su vretenca kao organizmi dobri pokazatelji onečišćenja okoliša te se smatraju bioindikatorima vodenih staništa.
Bogatstvo vodenih tijela, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje pogoduje razvoju mnogobrojnih vrsta. Močvarna staništa poput Kopačkog rita, Lonjskog polja, Turopolja, rijeke Mure i Drave s pripadajućim rukavcima i mrtvajama te dolina rijeke Neretve samo su dio područja koja predstavljaju žarišta bioraznolikosti vretenaca u Hrvatskoj. Osim najčešćih vrsta koje se mogu vidjeti u većini Europe, u Hrvatskoj možemo susresti i vrste kojima naša zemlja predstavlja rub areala. Tako primjerice jezerski regoč, Lindenia tetraphylla krasi velike stajaćice Dalmacije, gorski potočar, Cordulegaster heros, kako mu i samo ime kaže, oblijeće brze gorske potoke kontinentalne i planinske Hrvatske dok je konavoski knez, Caliaeschna microstigma karakterističan samo za južni dio naše zemlje.
Ugroženost i zaštita
Istraživanja europskih vretenaca u posljednjim desetljećima pokazuju znakovito nazadovanje u brojnosti populacija i smanjenju područja njihove rasprostranjenosti, a neke su vrste vretenaca potpuno nestale s pojedinih područja, kao i s teritorija Hrvatske. Vodeni ekosustavi, koji su vrlo bitni za razmnožavanje i razvoj vretenaca, u Hrvatskoj su najugroženiji stanišni tipovi te sve promjene na vodenim staništima direktno utječu i na vrste koje ih nastanjuju. Vodeni ekosustavi često stradavaju zbog isušivanja pojedinih područja i njihova pretvaranja u obradive površine, zatim upotrebom sve većeg broja različitih pesticida, nekontroliranog ispuštanja nepročišćenih fekalnih i kemijskih otpadnih voda iz naseljenih područja i industrijskih pogona u vodotoke, prirodnog zarastanja zbog napuštanja tradicionalnog načina života itd. Zbog svega navedenoga bogatstvo vretenaca jedno je od bitnih pokazatelja očuvanosti i bogatstva ekosustava.
Status ugroženosti vretenaca možemo provjeriti u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske u kojoj se nalazi ukupno 36 vrsta od 71 vrste koje dolaze na području Hrvatske. Čak 24 vrste spadaju u neku od kategorija ugroženosti ili kategoriju svojti za koje nema dovoljno podataka za procjenu njihove ugroženosti, dok dodatnih 12 vrsta smatramo gotovo ugroženima (NT). Iznimno veliki broj ugroženih vrsta ukazuje na potrebu aktivne zaštite i očuvanja.
BOOM - balkanski susret odonatologa
BOOM je Balkanski susret odonatologa koji se tradicionalno održava jedanput godišnje u jednoj od balkanskih država. 2019. godine Hrvatska je po drugi puta dobila priliku ugostiti, sada već deveti BOOM, ali ovaj put pod organizacijskom palicom zaposlenika Udruge Hyla. Udruga je sa zadovoljstvom prihvatila izazove organizacije ovakvog susreta u kojoj nam je savjetima i idejama pomoglo Slovensko odonatološko društvo. Područje istraživanja ovogodišnjeg BOOMa bile su regije Gorskog kotara i Like izabrane upravo zbog svojih prirodnih ljepota i faunistički zanimljivih staništa, ali i zbog manjka podataka o fauni vretenaca.
Susret je započeo 2.8. u gradu Vrbovsko u Gorskom kotaru, a završio 9.8. u selu Veliki Žitnik u Lici te su na njemu sudjelovale ukupno 22 osobe iz devet zemalja. Unutar osam dana terena ukupno smo obišli 85 lokacija te zabilježili 46 vrsta vretenaca, što čini 64% od ukupnog broja vretenaca u Hrvatskoj. No ono što je važnije, prikupili smo na stotine novih nalaza vretenaca dva vrlo važna područja Hrvatske koji će uvelike doprinijeti kvalitetnom upravljanju i zaštiti vrsta. Jedni od najznačajnijih nalaza su migratorne vrste vretenaca Anax parthenope i A. eppiphiger. Iako su obje vrste bilježene u tim regijama, novih nalaza vrlo je malo, a nalazi svlakova potvrđuju dodatne lokacije na kojima se ove vrste razmnožavaju. Osim terenskog dijela, večeri su bile posvećene predavanjima, druženju, upoznavanju i stvaranju novih ideja i mogućnosti za nastavak istraživanja ove nedovoljno istražene skupine.
Više o odonatološkim aktivnostima, susretima i izvještajima pronađite na linku ili na facebook stranici.
Hyla i vretenca
Stručnjaci Udruge Hyla bave se istraživanjem vretenaca na području Hrvatske od 2013. godine. Inventarizacija neistraženih područja, kartiranje određenih vrsta, analiza ugroženosti, pisanje planova praćenja stanja, obnova vlažnih staništa samo su neke od aktivnosti kojima pokušavamo doprinijeti adekvatnoj zaštiti vretenaca na području Hrvatske. Trenutno najviše provodimo temeljna faunistička istraživanja, budući da unatoč dugoj povijesti istraživanja vretenaca Hrvatske, još uvijek nedostaju podaci za veliki dio naše zemlje.
Kroz ovih nekoliko godina dali smo prve priloge poznavanju faune mnogih područja ili nadopune istih, poput grada Zagreba, Parka prirode Medvednica, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske županije, Nacionalnog parka Brijuni, Parka prirode Telašćica te Rijeke dubrovačke. Cilj nam je i dalje nastaviti sustavno popisivati faunu vretenaca cijele Hrvatske te napraviti recentni popis vrsta.
Publikacije i promotivni materijali
Trenutno imamo nekoliko objavljenih znanstveno-stručnih radova, uključujući i posterske prezentacija s kongresa, ali još nemamo popularnih publikacija ove tematike. U planu nam je u skoroj budućnosti to promijeniti.