Skip to main content

Leptiri su s oko 200.000 opisanih vrsta jedna od najbrojnijih skupina kukaca na svijetu.

Nalazimo ih na svim kontinentima osim Antarktike, a prisutni su od razine mora pa sve do vrhova visokih planina. Nastanjuju raznolika staništa poput travnjaka, šikara, šuma, kultiviranih i urbanih područja, a jedini uvjet je da na njima budu prisutne biljke hraniteljice njihovih gusjenica. Od proljeća pa sve do sredine jeseni odrasli su leptiri svuda oko nas i malo tko nije doživio susret s tim lepršavim bićima.

Jedna je od najstarijih i najpoznatijih podjela leptira na dnevne (ili danje) i noćne leptire. U Hrvatskoj je zabilježeno 197 vrsta dnevnih leptira i više od 3 000 vrsta noćnih leptira. Dnevni leptiri skupina su kukaca koja zasigurno pobuđuje najviše zanimanja, kako stručnjaka, tako i amatera i ljubitelja prirode. Gotovo nitko ne može ostati ravnodušan na boje i šare koje nalazimo na njihovim krilima.

Noćni se leptiri od danjih razlikuju prvenstveno po vremenu aktivnosti, obliku i vrsti ticala, čvrstim i dlakavijim, neuglednijim i manje šarenim, a više maskirno obojenim tijelima te uzorcima krila. No ne lete sve vrste noćnih leptira isključivo noću, već postoje noćni leptiri koji su aktivni i preko dana. Većinom su to vrste žarkih boja krila, koje grabežljivce upozoravaju na to da su otrovne. Noćni leptiri izrazito su raznolika i mnogobrojna skupina te uključuju najmanje i najveće živuće leptire. Poput danjih leptira i noćni leptiri posjećuju cvijeće te se hrane nektarom prvenstveno u sumrak ili noću. Fauna noćnih leptira jako je raznolika. U usporedbi s danjim leptirima, kojima pripada oko 5 % faune leptira, čak 95 % vrsta pripada fauni noćnih leptira.

I danji i noćni leptiri Hrvatske istražuju se od početka 19. stoljeća, no uglavnom nesustavno i na geografski ograničenim područjima. To je dovelo do toga da su neki dijelovi naše zemlje odlično istraženi dok su drugi gotovo potpuno neistraženi. Broj danjih leptira Hrvatske u zadnjih se dvadesetak godina povećao za desetak vrsta posjetima do tada nepoznatim predjelima ili novim genetskim istraživanjima. Danas možemo tvrditi da je fauna danjih leptira Hrvatske globalno gledajući dobro istražena, no još uvijek postoje dijelovi Hrvatske za koju ne postoje gotovo nikakvi podaci.

Dok o fauni danjih leptira Hrvatske znamo mnogo, faunu noćnih leptira tek počinjemo upoznavati i otkrivati. Veliki broj vrsta, naporniji tereni, dugoročna obrada materijala te nedostatak stručnjaka neki su od razloga slabog poznavanja ove velike i raznolike skupine. Noćni su leptiri vrlo važni biopokazatelji očuvanosti okoliša i u tome su mnogo bolji od danjih leptira.

Ugroženost i zaštita

Na području Hrvatske jedan je od glavnih razloga ugroženosti leptira napuštanje tradicionalnog načina upravljanja zemljom, a to se prvenstveno odnosi na održavanje košanica. Ukoliko se zapuštaju, počinju zarastati u trave i šaševe, a s njih postepeno nestaju druge zeljaste biljke, pogotovo cvjetnice. Ponekad se takva staništa preoru te se na njih vrlo brzo naseljavaju invazivne biljke koje uglavnom uguše ostale biljke uključujući i biljke hraniteljice gusjenica. Na planinskim područjima, obalnim područjima i otocima te nekim drugim regijama, veliku prijetnju opstanku leptira predstavlja nestanak tradicionalnog stočarstva. Zapušteni pašnjaci ubrzo zarastaju u grmlje, a kasnije i šume. Neke su od tih promjena dugoročne dok je neke moguće opaziti i nakon nekoliko godina. Takve se promjene najlakše prate uspostavljanjem transekata za danje leptire ili trajnih ploha za praćenje noćnih leptira. Nažalost, za područje Hrvatske ne postoji praćenje trendova danjih leptira, niti su moguće usporedbe i projekcije u prošlost, niti budućnost.

Trenutne statuse ugroženosti danjih leptira Hrvatske možemo provjeriti u Crvenoj knjizi danjih leptira, sukladno kojoj čak 27 od 197 vrsta spada u neku od kategorija ugroženosti ili spada u kategoriju svojti za koje nema dovoljno podataka za procjenu njihove ugroženost. Ipak, potrebno je napomenuti da su gotovo svi statusi ugroženosti zastarjeli, a mnogim rijetkim i zaista ugroženim vrstama status ugroženosti nije nikada ocjenjen. Iz tog razloga potrebna je žurna revizija Crvenog popisa danjih leptira Hrvatske.

O ugroženosti i statusu noćnih leptira u Hrvatskoj nemamo gotovo nikakvih saznanja. Razlog tome nedostatak je preliminarnih pregleda faune noćnih leptira Hrvatske te nedostatak sustavnih istraživanja rasprostranjenosti i ekologije pojedinih vrsta. Tek sustavnim istraživanjima noćnih leptira naše zemlje moći ćemo dobiti pravi uvid u njihovu raznolikost i ugroženost.

Hyla i leptiri

Stručnjaci Udruge Hyla bave se istraživanjem i zaštitom danjih i noćnih leptira zadnjih desetak godina. Ponukani nedostatkom znanja, literature i stručnjaka za prvenstveno noćne leptire Hrvatske, započeli smo s intenzivnim istraživanjima i kartiranjima leptira Hrvatske.

Najveći doprinos dan je poznavanju danjih leptira Hrvatske, s nekoliko novo zabilježenih vrsta za faunu Hrvatske, također su dati i značajni faunistički doprinosi poznavanju leptira mnogih područja Hrvatske, primjerice otoka Cresa, Lošinja, Vira, Kornata, Čiova, Hvara, Korčule, Šolte, Kornata, Oliba, Šćedra i drugih. Po prvi put izrađena su sustavna kartiranja gotovo nepoznatih područja Hrvatske poput planina Poštak, Troglav, Kamešnica i Dinara te doline rijeke Zrmanje. Fauna danjih leptira kontinentalnog područja Hrvatske uglavnom je još slabije poznata i istražena te prvenstveno nedostaju bilo kakva sustavna istraživanja novijeg datuma. Ipak, za neka područja poput Banskog brda u Baranji, okolice Požege i Vugrovca u okolici Zagreba, zajedno s velikim brojem suradnika i kolega, uspjeli smo ukazati na bogatstvo i važnost faune.

U zadnje vrijeme, pokušavamo se orijentirati na veća i sustavna istraživanja cjelovitih regija ili županija kako bismo ubrzali proces prikupljanja podataka i učinili podatke o danjim leptirima dostupnim javnosti. Tako smo tijekom zadnjih desetak godina, zajedno sa suradnicima, istraživali područje Hrvatskog zagorja. Do tada gotovo neistražena regija, sada se, nakon našeg istraživanja, može smatrati najbolje istraženim područjem unutar Hrvatske.

Noćni su leptiri mnogo kompleksnija skupina koju nije moguće istraživati u cjelini kao što je to slučaj kod danjih leptira. Zadnjih nekoliko godina provodimo veći broj projekata kojima je cilj istražiti i vrednovati faunu noćnih leptira na područjima poput doline rijeke Bednje, Hrvatskog zagorja i šume Žutice. Iako se radi o preliminarnim istraživanjima, čak i oni čine veliku razliku u odnosu na dosadašnje znanje. Također, istraživanjima smo zabilježili desetak noćnih leptira novih za faunu Hrvatske, uključujući i prvi nalaz vrbine šefljice, Arytrura musculus, vrste s Dodatka II Direktive o staništima. Daljnjim sustavnim istraživanjima povećat ćemo znanje o noćnim leptirima Hrvatske, a s vremenom nam je cilj i izrada crvenih popisa ugroženih noćnih leptira.

Publikacije i promotivni materijali

Članovi Udruge Hyla do sada su sudjelovali u izradi dvije važne publikacije za popularizaciju leptira Hrvatske:

Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije
Leptiri uz Bednju