Kornjaši (Coleoptera, tvrdokrilci) najbrojniji su i najraznolikiji red unutar razreda kukaca.

Točan broj vrsta kornjaša nije poznat te se procjenjuje da u svijetu ima oko 300 000 do 450 000 vrsta, a smatra se da mnoge vrste još nisu ni opisane. Velik broj vrsta i raznolikost u veličini i građi tijela omogućio je širenje kornjaša u gotovo sve ekološke niše. Nalazimo ih na svim kontinentima, osim Antarktici. Prilagođeni su na život na gotovo svim staništima na kopnu, slatkovodnim staništima te nekoliko vrsta nalazimo i u bočatim vodama. Pronalazimo ih na područjima ekstremnih uvjeta u vidu velikih dnevnih promjena temperature i vlage kao što su pustinje ili u staništima siromašnim organskim tvarima i svjetlosti poput podzemnih staništa.

Svi kornjaši imaju usne organe za grizenje. Neke vrste su grabežljivci, druge se hrane biljnim dijelovima (fitofagi), izmetom (guanofagi), strvinama (nekrofagi), raspadnutom organskom tvari (saprofagi), dok su neki i vanjski nametnici.

Fauna kornjaša veoma je raznolika, no nažalost, još uvijek nije poznato koliko vrsta živi na području Hrvatske. Imamo rijetke i česte vrste, endeme i kozmopolite, vrste koje su usko specijalizirane za život na posebnom staništu (poput podzemlja). Hrvatska se nalazi u samom žarištu najveće bioraznolikosti podzemnih kornjaša na svijetu!

Ugroženost i zaštita

Ugroženost kornjaša u Hrvatskoj velika je nepoznanica za većinu vrsta. Crveni popis postoji isključivo za porodicu trčaka (Carabidae). Za neke skupine može se razumno zaključiti jesu li i koliko ugrožene temeljem ugroženosti staništa na kojem obitavaju. Dobar primjer za ovo bile bi upravo saproksilne vrste, koje su barem dijelom svog životnog ciklusa vezane uz trulo i raspadajuće drvo – ako se šumama upravlja na način da se truli drvni materijal ne ostavlja u barem minimalnoj potrebnoj količini i kvaliteti, onda ove vrste neće imati pogodne uvjete za odvijanje svojih životnih ciklusa, što znači da jesu ugrožene. Zapuštanje travnjaka te njihovo zarastanje predstavlja prijetnju mnogim vrstama koje se hrane i/ili razvijaju unutar zeljastih cvjetnica.

Na području Hrvatske zabilježeno je 11 vrsta kornjaša navedenih u Dodatku II Direktive o staništima, odnosno kvalifikacijskih vrsta ekološke mreže Natura 2000. Kako bi se provodila učinkovita i dugoročna zaštita, potrebno je usmjeriti resurse na istraživanja ciljnih vrsta kornjaša te za kvalitetno upravljanje njihovim staništima.

Hyla i kornjaši

Stručnjaci Udruge Hyla bave se istraživanjem i zaštitom kornjaša posljednjih nekoliko godina pokušavajući dati svoj doprinos boljem poznavanju ove skupine u Hrvatskoj. Danas provodimo projekte istraživanja prvenstveno njihove rasprostranjenosti s obzirom na oskudne postojeće podatke, a započete su i provedbe nacionalnih programa praćenja stanja Natura 2000 vrsta, poput jelenka, Lucanus cervus.

S obzirom na to da je raznolikost kornjaša vrlo velika, usredotočili smo se na porodice krasnika (Buprestidae), strizibuba (Cerambycidae), zlatica (Chrysomelidae), bubamara (Coccinellidae), zlatnih mara (Cetoniidae), klišnjaka (Elateridae), jelenaka (Lucanidae), kokica (Meloidae), balegara (Scarabaeidae), kožuškara (Trogidae) i velikih strvinara (Silphidae), uz naglasak na vrste s Dodataka II i IV Direktive o staništima i saproksilne vrste, neovisno o porodici kojoj pripadaju. Rad na kornjašima upotpunjujemo suradnjama s domaćim i inozemnim stručnjacima.

Glavni ciljevi istraživanja kornjaša su povećati dostupnu količinu podataka o rasprostranjenosti radi kvalitetnijeg upravljanja značajnim vrstama, povećati znanje i svijest o važnosti i ugroženosti kornjaša te znanstveno utemeljenim pristupom dugoročno zaštititi sve vrste kornjaša kojima je zaštita na području Hrvatske potrebna.

Publikacije i promotivni materijali

Osim nastavka objavljivanja stručnih i znanstvenih publikacija, stručnjaci Udruge planiraju se više posvetiti i edukaciji i promociji kornjaša kroz objavljivanje priručnika i popularnih knjiga. Stoga pratite naš rad i uživajte u otkrivanju svijeta ove zanimljive skupine kukaca!