U utorak, 9. lipnja 2026., u Općini Pivka održana je fokus grupa u sklopu međunarodnog projekta Resilio (Interreg SI-HR). Događanje je okupilo projektne partnere, upravitelje zaštićenih područja te stručnjake iz područja zaštite prirode iz Slovenije i Hrvatske. S hrvatske strane, osim naše Katarine, bili su prisutni i projektni partneri Javna ustanova „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“ (PPŽSG), a sudjelovali su i predstavnici Javne ustanove Natura Histrica, Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, Udruga BIOM – BirdLife Hrvatska, Međimurska priroda te Zeleni Osijek. Slovenske projektne partnere predstavljali su vodeći partner Sveučilište na Primorskem – Fakultet za matematiku, prirodne znanosti i informacijske tehnologije (UP FAMNIT), partneri Institut za istraživanje krša ZRC SAZU te Općina Ilirska Bistrica. Pozivu su se odazvali i predstavnici područne jedinice Piran Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave (ZRSVN) te Regijskog parka Škocjanske jame.
Sudionici su se okupili u Drskovčama, gdje je događanje započelo obilaskom dvaju obnovljenih lokvi. Predstavnica Krajobraznog parka Pivška presihajoča jezera predstavila je važnost tih vodenih staništa za očuvanje bioraznolikosti te detaljnije opisala njihov proces obnove u sklopu projekta PIVKA.KRAS.PRESIHA, provedene mjere i izazove s kojima su se susretali tijekom radova. Terenski obilazak omogućio je sudionicima neposredan uvid u dobre prakse obnove malih vodenih tijela na krškom području. U sklopu obilaska provjerena je i prisutnost Natura 2000 vrste velikog vodenjaka, zbog koje je obnova provedena. Obnova njegovog vodenog staništa pokazala se uspješnom jer su u obje lokve pronađene ličinke i odrasle jedinke. Nakon obilaska program je nastavljen radionicom u Krpanovom domu u Pivki. Radionica je bila posvećena razmjeni iskustava na području obnove vodenih tijela i plave infrastrukture. Predstavnici PPŽSG-a, Udruge Biom – BirdLife Hrvatska, Zelenog Osijeka, ZRSVN-a i Instituta za istraživanje krša predstavili su primjere obnove lokvi i rijeka, govorili o očuvanju tradicionalne baštine slatkovodnih ekosustava na kršu te o važnosti obnove malih vodenih tijela u kontekstu klimatskih promjena. Posebna pozornost posvećena je i zakonodavnom okviru zaštite prirode koji prati planiranje i provedbu mjera obnove. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o najvažnijim izazovima s kojima se stručnjaci susreću pri obnovi malih vodenih tijela. Susret je protekao u konstruktivnom i suradničkom ozračju te predstavlja važan korak prema jačem povezivanju institucija i stručnjaka koji djeluju na području zaštite prirodne baštine i održivog razvoja prekograničnog područja.
