Travnjaci su jedan od glavnih svjetskih ekosustava i obuhvaćaju gotovo jednu trećinu zemaljske površine. Dijelimo ih na prirodne, poluprirodne i poboljšane travnjake. Prirodni travnjaci su područja uglavnom stvorena klimatološkim procesima, ispašom ili vatrom. To su primjerice stepski travnjaci ili travnjaci visokih planina iznad razine šume. Poluprirodni travnjaci rezultat su ljudskog uplitanja u prirodu, najčešće putem sječe šuma, a za njihovo održavanje potrebna je redovita ispaša ili košnja. Većina travnjaka naše zemlje spada u ovaj tip travnjaka. Poboljšani travnjaci nastaju kao rezultat oranja i sjetve poljoprivrednih sorti ili trava s visokim proizvodnim potencijalom.

Travnjaci su dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih su mnoge isključivo vezane uz travnjačka staništa. Mnoge vrste orhideja, livadnog cvijeća i leptira samo su neke od vrsta koje nastanjuju naše travnjake i njihov su jedinstveni ukras. Travnjaci spadaju u jedne od biološki najraznolikijih ekosustava, ali istovremeno su jedan od najugroženijih tipova staništa s najvećim gubitkom biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Nestanak ekstenzivnog stočarstva, nepravilna košnja ili nedostatak iste glavni su razlozi njihova nestanka.

Travnjaci spadaju u jedne od biološki najraznolikijih ekosustava, ali istovremeno su jedan od najugroženijih tipova staništa s najvećim gubitkom biološke raznolikosti u Hrvatskoj.

Spada li pošumljavanje travnjaka u zaštitu prirode? Iako se u medijskom prostoru danas često priča o pošumljavanju kao o glavnom načinu očuvanja prirode, to je krivo jer nije potrebno sva područja pošumljavati. Štitimo travnjake i ostavimo da travnjaci budu travnjaci, a šume šume!

Naša djelatnost uključuje povećanje znanja o prirodnoj vrijednosti naših travnjaka te podizanju svijesti i edukaciju javnosti o važnosti istih. Mnoge ciljne vrste ekološke mreže Natura 2000 vezane su isključivo za travnjake te redovitim praćenjem trendova u njihovim populacijama indirektno pratimo i stanje travnjaka. Leptir dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata) koji nastanjuje suhe krške kamenjarske travnjake ili leptir močvarna riđa (Euphydryas aurinia) koji dolazi na vlažnim i suhim travnjacima, samo su neki od primjera vrsta čijim praćenjem stanja pratimo i stanje travnjačkih staništa te utječemo na njihovu zaštitu.