Jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti invazivne su strane vrste. Mnogo je primjera vrsta koje se nekontrolirano šire diljem areala koji prethodno nisu nastanjivale, pritom stvarajući štetu drugim vrstama i okolišu.

Ipak, većina invazivnih vrsta životinja spada u beskralježnjake. U medijima se često priča o prisutnosti novih invazivnih stjenica poput platanine ili hrastove stjenice (Corythucha arcuata, Corythucha ciliata) koje se skupljaju u velikim brojevima na i ispod kore hrastova i platana te često padaju na ljude prilikom šetnji. U priobalju je vrlo raširena palmina pipa, Rhynchophorus ferrugineus odgovorna za sušenje i odumiranje palmi. Mnoge invazivne vrste strizibuba posebno su štetne budući da se razvijaju u živom drveću. U faunu Hrvatske uneseno je mnogo drugih stranih i invazivnih vrsta kornjaša, primjerice božjih ovčica (Rhyzobius lophanthae, Rodolia cardinalis, Harmonia axyridis), zatim strizibuba (Neoclytus acuminatus, Anoplophora chinensis, Anoplophora glabripennis), potkornjaka (Dactylotrypes longicollis, Xylosandrus germanus) i pipa (Rhynchophorus ferrugineus).

Invazivne vrste nalazimo čak i među leptirima. U skupinu danjih leptira spada tek jedna vrsta, pelargonijin plavac, Cacyreus marshalli. U svijetu noćnih leptira, stranih i invazivnih vrsta ima mnogo više. Većinom su to sitne, gotovo neprimjetne vrste koje spadaju u skupinu Microlepidoptera. Neke od najpoznatijih stranih vrsta su ujedno i štetnici na uzgojnim kulturama poput šimširovog moljca, Cydalima perspectalis, bagremovog moljca minera, Parectopa robiniella i kestenovog moljca minera, Cameraria ohridella.

Iako su invazivni strani beskralježnjaci brojniji, i kod kralježnjaka nalazimo mnogo vrsta poput mungosa, ribica gambuzija i zlatnih ribica. U fauni gmazova važna je invazivna strana crvenouha kornjača, Trachemys scripta s dvije podvrste: žutouha kornjača, Trachemys scripta scripta i crvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans. Osim invazivnih vrsta zabilježeno je u Hrvatskoj i nekoliko stranih vrsta kornjača koje su ljudi neodgovorno iz akvarija ispustili u prirodu.

Kako vi možete pomoći u sprečavanju širenja invazivnih vrsta?

1. Sakupljanje salveta, magnetića, šećera ili nekih drugih predmeta često su na listi nečijih hobija. Nemojte da prilikom godišnjih odmora vaš hobi postane sakupljanje životinja. Premještanje vrsta s jedne lokacije na drugu jako loše utječe na stanište i na domaće vrste životinja.

2. Ukoliko se odlučite kupiti kornjaču ili neku drugu vrstu gmaza ili vodozemca, znajte da se najčešće radi o dugogodišnjoj obvezi i odgovornosti. Jeste li zaista spremni brinuti se o novom sustanaru nekoliko desetljeća?

3. Ne puštajte kućne ljubimce u prirodu! Ondje im nije nužno „bolje i ljepše“. Vrlo vjerojatno će uginuti ili svojom prisutnošću ugroziti druge vrste i stanište.