Što očekivati?
Svake godine Hyla sudjeluje na raznim manifestacijama kojima obilježava događanja vezana uz bioraznolikost i zaštitu prirode, poput Dana planeta Zemlje, Dana žaba, Reptilomanije i slično. Svaki taj dan obilježen je prigodnim sadržajem te možeš očekivati puno smijeha, druženja s ljudima i životinjama, uzajamnog prenošenja znanja, popodnevima provedenim u edukativnim igrama s najmlađima te aktivnostima na otvorenom. Ukoliko si komunikativna osoba otvorenog uma, željna novih znanja i iskustava te spremna podizati vlastite granice, ova aktivnost najbolji je izbor za tebe.
Što ćeš raditi?
U suradnji s našim maštovitim edukatorima osmišljavat ćeš razne sadržaje: interaktivne radionice za najmlađe i mozgalice za starije. U sklopu ove aktivnosti dežurat ćeš s nama na štandovima, pomagati prilikom sastavljanja i provođenja radionica za djecu i odrasle te prisustvovati ekološkim akcijama.
Što možeš naučiti?
Naučit ćeš kako učiti i kako prenijeti znanje drugima. Unaprijedit ćeš vlastite vještine kao što su: poštovanje drugih ljudi, izražavanje vlastitog mišljenja i prihvaćanje tuđeg, ophođenja s mladima i starima, odgovornost prema zadacima. Najvažnije od svega, kroz rad s djecom i mladima ostat ćeš ili postati mladi u duši. Razvit ćeš svoje komunikativne vještine kroz razgovor s drugim dionicima.
Kontakti:
Katarina Koller Šarić, katarina.koller@hhdhyla.hr, 098 971 2366
Uključi se u terenski rad
Što očekivati?
Bogatstvo prirodnih ljepota na području čitave Hrvatske, zanimljivih životinja i biljaka te poseban doživljaj terenskog rada kroz suradnju s iskusnim istraživačima. Očekujte testiranje vlastitih granica izdržljivosti kroz mnogo hodanja, prilagođavanje različitim vremenskim uvjetima te boravku 24 sata dnevno s grupom ljudi različitih karaktera.
Što ćete raditi?
Pomagat ćete iskusnim istraživačima pri organiziranju terena, npr. pregledavajući topografske karte i određujući pogodna staništa za istraživanje. Na terenu ćete pomagati pri upisivanju podataka, npr. koordinata s GPS uređaja, ekoloških parametara poput tlaka zraka, brzine vjetra, temperature i sl. Pomagat ćete naprimjer pri izradi i postavljanju zamki za kornjaše, postavljanju svjetlosnih zamki za noćne leptire, pri korištenju opreme poput mreža za vodozemce i gmazove koji žive u vodi itd.
Što možete naučiti?
Možete naučiti mnogo praktičnih stvari vezanih uz biologiju, ali i općenite praktične stvari poput snalaženja u prirodi, kuhanja u prirodi, loženje i održavanje vatre na siguran način za vas i okolinu, socijalne vještine kroz boravak s grupom ljudi različitih profila itd. Od stvari vezanih uz biologiju možete naučiti identificirati vrste na praktičnom pokaznom primjeru, možete naučiti tehnike pretraživanja terena, tehnike lova pojedinih vrsta, tehnike adekvatnog spremanja materijala različitih skupina životinja i sl.
Kontakt:
Boris Lauš, boris.laus@hdhyla.hr, 097 701 1506
Uključi se u laboratorijski rad
Što očekivati?
Upoznavanje raznolikog i čudesnog svijeta kukaca, s naglaskom na danje i noćne leptire te kornjaše. Stjecanje znanja i vještina nužnih i primjenjivih u daljnjem znanstveno-istraživačkom radu, projektima dugoročne zaštite dotičnih skupina te stjecanje uvida u slabo poznat i tajanstveni svijet spomenutih skupina i rad s entomološkim zbirkama.
Što ćete raditi?
Sudjelovati ćete u analizi uzoraka u laboratoriju prepariranju i obradi kukaca sakupljenih na terenu.
Što možete naučiti?
Naučit ćete metode preparacije kukaca, izolacije struktura potrebnih za određivanje do vrste, kako koristiti identifikacijske ključeve i kako raditi s materijalom iz entomoloških zbiraka. Kroz rad s materijalom dobije se uvid u mnoge aspekte načina života pojedinih vrsta, što je potrebno za planiranje i provedbu učinkovite dugoročne zaštite. Naučit ćete važnost entomoloških zbiraka, i kao izvor znanstveno-stručnih podataka, i kao oruđe za educiranje javnosti o važnosti kukaca i potrebi za njihovu zaštitu.
Kontakti:
Toni Koren, toni.koren@hhdhyla.hr, 095 536 4179
Dojavi crne točke
Problematika
Jeste li ikada prisustvovali masovnom pokušaju prelaska ceste vodozemaca tijekom proljetnih noći? Je li vas ikada zanimalo otkuda dolaze i gdje su se uputili?
Odrasli vodozemci žive na kopnu, ali svako proljeće nakon završetka hibernacije masovno migriraju u vodu kako bi se parili. Zanimljivo je da tijekom tih migracija već stotinama godina koriste iste rute i da se svake godine vraćaju u istu lokvu i to u lokvu u kojoj su se izlegli. Dokazano je da put do mrijestilišta, odnosno vodenih tijela pronalaze uz pomoć mirisa te orijentacijom pomoću Sunca.
Gradnjom prometnica ljudi su na nekim mjestima presijekli višestoljetne putove vodozemaca te su im onemogućili pristup mjestima parenja. Ovaj problem svojstven je ne samo za Hrvatsku, već i za cijeli svijet. Vođeni snažnim instinktom za povećanje svoje vrste, životinje se ne ustručavaju suprotstaviti automobilima ili kamionima te nažalost veliki broj stradava pod kotačima automobila. Prilikom jednog istraživanja zabilježili su da 75% odraslih jedinki prije nego ostavi potomstvo u vodi na taj način ugine. Samo možemo zamisliti koliko to tijekom vremana, može drastično smanjiti gustoću populacije te ako čovjek pravovremeno ne reagira, može na nekim mjestima doći do nestanka populacije određene vrste. Mjesta na prometnicama na kojima dolazi do masovnih stradavanja vodozemaca zovu se “Crne točke”.
Vodozemci su jako važan dio ekosustava i vrlo su značajani bioindikatori degradacije okoliša te je važno da ih zaštitimo. Kako bismo smanjili pad brojnosti uzrokovan smrtnošću na cestama, potrebno je kartirati crne točke i sanirati ih.
Kako se uključiti?
Udruga Hyla već desetak godina radi na rješavanju problema crnih točaka u Hrvatskoj. Vi nam možete pomoći tako da ukoliko naiđete na masovne migracije vodozemaca ili gmazova, nam javite vaše ime, kontakt podatke, datum, vrijeme, lokaciju (gps koordinatu ili što točniji opis lokaliteta), podatke o zabilježenoj životinji i fotografiju putem formulara.
Vaše opažanje omogućit će nam da utvrdimo i mapiramo prijelaze s najviše stradavanja vodozemaca. Uobičajena praksa u drugim zemljama, koja se sve više pokušava implementirati i u Hrvatskoj, je sanacija takvih točaka. Postoji nekoliko načina sanacije: (1) gradnja tunela ispod ceste kako bi vodozemci nesmetano mogli dolaziti do mrijestilišta; (2) za vrijeme migracija postavljaju se mreže/ograde uz rub ceste, koje onemogućavaju žabama izlaz na prometnice. Duž cijele ograde zakopavaju se u zemlju kante, u koje žabe padaju. Svaki dan volonteri obilaze te kante, vade žabe iz njih te ih prebacuju na drugu stranu ceste.
U Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama službeno je uvršten znak koji upozorava na mjesto prelaska žaba preko ceste. Ako uočite znak, pažljivije vozite, usporite i ako je moguće zaobiđite životinju.
Pazite kako vozite, vodozemac bi vam se mogao naći pod kotačima automobila!
Kontakt:
Ivona Burić ivona.buric@hhdhyla.hr, 095 199 8001
