Prošla je godina dana od početka velikog projekta za spas riječne kornjače.
Partneri projekta na čelu s koordinatorom projekta Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu okupili su se u Centru za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije na trećem velikom sastanku uživo.
Partneri – Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske vode, Zoološki vrt Grada Zagreba i Udruga Hyla predstavili su i evaluirali dosadašnje aktivnosti:
- Izrađena je prva verzija Smjernica za obnovu i upravljanje mediteranskim lokvama i gnjezdilištima.
- Dio kanala važnih za kretanje riječne kornjače je očišćen.
- Pribavljene su sve potrebne dozvole za terenska istraživanja riječne kornjače i zadržavanje jedinki za potrebe provođenja potpmognutog uzgoja.
- Provode se stručne radionice kao i radionice na kojima se ostvaruje uspješna suradnja s lokalnim zemljoposjednicima.
- Provode se istraživanja novih dizajna ribolovnih vrša da bi se utvrdilo kako riječne kornjače reagiraju na njih. Do sada se novi dizajn pokazao vrlo uspješnim.
- U sezoni polaganja jaja u suradnji s mještanima osigurana su gnjezdilišta riječne kornjače od rovanja divljih svinja postavljanjem repelenata.
- Za potrebe potpomognutog uzgoja u Zoološkom vrtu Grada Zagreba ulovljeno je 6 gravidnih ženki koje su uspješno položile jaja.
- Projekt se može pohvaliti s čak 28 zdravih mladunaca riječne kornjače za koje će se do puštanja u obnovljenu lokvu brinuti iskusni stručnjaci za držanje gmazova.
- Ostvaren je kontakt s raznim institucijama i drugim projektima koji se bave aktivnostima poboljšanja kvalitete staništa i obnovljanja populacija gmazova. Razmjena znanja osigurava da se rezultati ovog projekta primjenjuju i u drugim mediteranskim staništima i populacijama riječne kornjače.
- Pratitelji društvenih mreža, škole koje su sudjelovale na edukativnim radionicama, posjetitelji Dana riječne kornjače u Zoološkom vrtu i mnogi drugi mogu se pohvaliti svojim ruksakom, kapom, bocom, bojicama ili notesom kojima promoviraju riječnu kornjaču.
- Ilustratorica Andrijana Vasić kreirala je likove riječne kornjače Mare i mnogih drugih životinja koje nastanjuju mediteranska vlažna staništa – uskoro će ih djeca moći upoznati u slikovnici, puzzlama i memori igri.
- Tu su i aktivnosti vezane uz uklanjanje i kontrolu stranih invazivnih vrsta slatkovodnih kornjača, riba gambuzija, biljke divljeg paspalja i mnoge druge projektne aktivnosti (o kojima više detalja možete saznati na web stranici projekta, društvenim mrežama ili direktnim upitima stručnjacima iz partnerskih institucija).
Uloga Udruge Hyla
Dosadašnje aktivnosti Udruge na istraživanju vrste Mauremys rivulata započele su 2004. godine i uz kraće prekide traju do danas. U tom razdoblju, kroz populacijska istraživanja, jedinke riječne kornjače su mjerene, foto dokumentirane i obilježavane, te su prikupljene informacije o njezinoj točnoj rasprostranjenosti. Provedena su istraživanja brojnosti populacije i povezanosti njezinih staništa. Rađena su mikrobiološka istraživanja jedinki, prikupljeni uzorci DNA i provedena istraživanja genetičke raznolikosti riječne kornjače. Proveden je i ex-situ uzgoj jedinki gdje su gravidne ženke transportirane u Zoološki vrt Grada Zagreba gdje je proveden uzgojni program, a mladunci su se vraćali u prirodu.
Prikupljeni podaci objavljeni su u desetak izvješća, u elaboratima, edukativnoj knjižici „Riječna kornjača – skroviti stanovnik južne Hrvatske“ i na dva kongresna postera. Uz to, ugroženost vrste M. rivulata procijenjena je prema kriterijima IUCN-a.
Rad Udruge Hyla na stručnoj podlozi za proglašenje posebnog herpetološkog rezervata u Majkovima pridonio je proglašenju prvog rezervata te vrste u Hrvatskoj. Uz Sveučilište u Zagrebu Agronomski Fakultet Udruga je bila jedan od vodećih stručnjaka u izradi Plana upravljanja s akcijskim planom za M. rivulata. Kroz Plan upravljanja definirani su pritisci i prijetnje opstanku ciljne vrste.
U sklopu projekta LIFE-u for Mauremys, Udruga Hyla pruža stručna znanja o praćenju stanja i biologiji ciljne vrste te njenog staništa, a odgovorna je i za aktivnosti podizanja svijesti javnosti o zaštiti riječne kornjače.
Projekt „Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji” sufinanciran je sredstvima LIFE Programa Europske unije pod brojem ugovora 101071737 – LIFE21-NAT-HR-LIFE for Mauremys te sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.