Riječna kornjača (Mauremys rivulata) mediteranska je vrsta, čiji se areal proteže od zapadne Azije do Balkanskog poluotoka, ali je prisutna i u Crnom moru te u kontinentalnim biogeografskim regijama. Međutim, u Hrvatskoj joj je rasprostranjenost ograničena na južni dio zemlje, gdje se javlja u četiri izolirane populacije, koje predstavljaju sjeverozapadni rub areala vrste. Nastanjuje širok raspon slatkovodnih staništa, od sporo tekućih rijeka, potoka i kanala do izvora, bara, jezera i močvara. Unatoč toj prividnoj ekološkoj fleksibilnosti, nedavnim istraživanjima zabilježen je drastičan pad brojnosti populacija u usporedbi s podacima iz 80-ih godina prošlog stoljeća.
S ciljem poboljšanja nepovoljnog statusa očuvanosti riječne kornjače (Mauremys rivulata) u Hrvatskoj, u listopadu 2022. započinje četverogodišnji projekt LIFE for Mauremys. Pripreme za provedbu već su u tijeku, a projekt će se provoditi do listopada 2026. godine.
Partnerstvo projekta LIFE for Mauremys čine Sveučilište u Zagrebu Agronomski Fakultet kao vodeći partner te Udruga Hyla, Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba, Hrvatske vode i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Uz navedene partnere, u projekt će biti uključeno i niz volontera te članova lokalne zajednice. Vrijednost projekta je 2,131,407.11 eura, od čega se 60% financira iz programa LIFE Europske unije.
Nacionalnim planom upravljanja s Akcijskim planom za vrstu Mauremys rivulata (MPAP), na čijoj su izradi sudjelovali stručnjaci iz Udruge Hyla i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrđene su sljedeće prijetnje: (i) gubitak i degradacija staništa uzrokovana kanaliziranjem vodotoka i ekološkom sukcesijom zbog napuštanja zemljišta; (ii) ilegalna uporaba zamki za ribe što rezultira visokom smrtnošću M. rivulata ali i barske kornjače (Emys orbicularis); (iii) prisutnost invazivnih stranih vrsta (divlja svinja i mungos) na gnjezdištima; (iv) kompeticija i prijenos patogena s invazivnom vrstom kornjače Trachemys scripta i(v) prisutnost pesticida u tlu i vodi. Također, veliki dijelovi staništa su unutar poljoprivrednih površina ili su njima okruženi te su neke poljoprivredne prakse štetne za gnjezdilišta riječne kornjače, ili se na zemlji provodi intenzivna poljoprivreda ili su suprotno neki dijelovi zemlje napušteni i zarastaju.
Projekt je osmišljen kako bi se očuvala riječna kornjača unutar svih Natura 2000 područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kojima je do sada zabilježena. Aktivnosti projekta uključuju obnovu staništa, odnosno poboljšanje kvalitete i povezanosti staništa te kontrolu sukcesijskih procesa. U sklopu ove aktivnosti izraditi će se nova sunčališta i koridori za kornjače, razviti će se novi tipovi mreža kako bi se smanjila smrtnos riječne kornjače prilikom usputnog lova, uklanjati će se invazivne strane vrste sa staništa, osiguravati će se gnjezdilišta od predatora te će se reducirati invazivna poljoprivredna praksa kroz suradnju sa zemljoposjednicima. Kroz ovu aktivnost razviti će se i Smjernice za obnovu i upravljanje mediteranskim slatkovodnim staništima i gnjezdilištima te Smjernice za „turtle friendly“ poljoprivrednu praksu za vlasnike zemljišta.
Kako se jedna od populacija u Hrvatskoj do 2019. godine smatrala regionalno izumrlom, posebna pažnja biti će usmjerena upravo na tu populaciju. Tijekom projekta pripremiti će se protokoli i prostor za ex-situ uzgoj u Zološkom vrtu grada Zagreba te će biti uspostavljen i proveden uzgojni program. U konačnici, izlegnuti mladunci biti će pušteni na obnovljeno i osigurano stanište.
Budući da je riječna kornjača vrsta čiji opstanak uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima, kroz ovaj projekt osigurati će se sudjelovanje svih relevantnih dionika na projektnom području u aktivnostima očuvanja vrste. Kroz projektne aktivnosti osigurati će se uključenost lokalne zajednice u akcije očuvanja kroz različite radionice, volonterske akcije te edukativne programe i materijale čime će se podići svijest o vrsti Mauremys rivulata, o Natura 2000 ekološkoj mreži i važnosti bioraznolikosti.
Ublažavanjem navedenih prijetnji na staništu te obnovom i poboljšanjem staništa, kao i obnavljanjem jedne od populacija riječne kornjače i implementacijom turtle friendly poljoprivredne prakse i mreža za lov, očekuje se povećanje uspješnosti gniježđenja na projektnom području te povećanje statusa očuvanosti populacija ne samo tijekom trajanja projekta već i godinama nakon završetka projekta.
