Uncategorised Uncategorised

Radionica o strateškom planiranju Hyle

U tjednu između 15. i 19.2.2016. godine održana je radionica daljnjeg strukturiranja našeg društva, kao i jačanja jednog od najznačajnijih projekata kojeg naše društvo planira izvršiti u sljedeće dvije godine. Radionicu je financirala Fondacija MAVA, a moderator je radionice bila Ilke Tilders iz organizacije Foundation of Success (FOS). Na radionici su sudjelovali i naši strateški partneri iz Hrvatske i regije; BIOM, WWF Adria, IUCN SEE, ATRA i HIB.

 

 

MAVA Zid


U sklopu radionice upoznali smo se s metodologijom Otvorenih standarda (eng. Open standards) i izradili novu Teoriju promjene naše udruge baziranu na našem trogodišnjem strateškom planu.
U drugom smo dijelu radionice u suradnji s našim partnerima raspravili zajedničko sudjelovanje u nadolazećem projektu te osnažili odnose među našim organizacijama. Minuli tjedan bio je intelektualno zahtjevan i dugotrajan, no smatramo da ćemo novo stečena znanja moći koristiti za poboljšanje daljnjeg rada kao i statusa naše organizacije u budućnosti.

 

MAVA Sastanak-crop


Ovim se putem najsrdačnije zahvaljujemo Fondaciji MAVA za svu pomoć koju nam je pružala i koju nam još uvijek pruža u razvoju naše organizacije. Zahvaljujemo se i svim partnerima koji su sudjelovali u ovoj izuzetno važnoj radionici. Smatramo da smo izgradili dobre temelje buduće suradnje i predstoje nam mnogi zanimljivi projekti!

 

MAVA Zajednička petak-crop

Herpetološko predavanje 25/02/2016

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla vas poziva na predavanje "OTROV POSKOKA - nedovoljno istraženi svijet biomolekula" koje će održati dr. sc. Beata Halassy u četvrtak 25. veljače 2016. godine u 18 sati u predavaonici BO 2 na Biološkom odsjeku PMF-a u sklopu Herpetoloških predavanja koje organizira HHD - Hyla.

 

 
Nakon predavanja pozivamo sve na druženje :).


Predavanje će dati pregled dosad poznatih informacija o sastavu otrova poskoka te o mehanizmima djelovanja pojedinih njegovih komponenti koji dovode do kliničke slike. Bit će govora o otrovu poskoka kao antigenu za proizvodnju protuotrova te o problemima koji postoje uslijed poznate varijabilnosti u sastavu otrova poskoka. Nadalje, predavanje će dotaknuti i probleme koji proizlaze iz razlike u učincima otrova poskoka na ljude i na pokusne životinje. 
 
Predavanje drži:
Dr. sc. Beata Halassy znanstveni je savjetnik Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u ZagrebuStudij molekularne biologije PMF-a Sveučilišta u Zagrebu završila je 1994., magistrirala je 1998., a doktorirala 2003., sve u polju biologije na istom sveučiištu. 18 je godina (1995.-2013) radila u Odjelu za istraživanje i razvoj Imunološkog zavoda, kroz koji je stekla iskustva u razvojnim studijama, optimizacija metoda i validaciji metoda prema regulatornim zahtjevima farmaceutske industrije i industrije imunobioloških lijekova. U fokusu njenog znanstvenog interesa su studije imunogeničnosti kompleksnih antigena (zmijskih otrova, animalnih virusa), kemijska, farmakološka, toksikološka i imunološka svojstva prirodnih toksina, in vitro alternative biološkim in vivo testovima, mehanizmi djelovanja adjuvanata, validacije bioeseja.
 
Halassy predavanje
 

Istraživanje herpetofaune u okviru projekta „LOKNA“ na otoku Krku

Projekt LOKNA odobren je u okviru Operativnog programa teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., a vodeći partner je Javna ustanova „Priroda". Projekt je najvećim dijelom sufinanciran  iz  općeg  proračuna  EU  – Europskog  fonda  za  regionalni  razvoj. Cilj projekta očuvanje je i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa. Jedan takav primjer revitalizacije možete vidjeti na sljedećoj poveznici: Novi List - revitalizacija lokve


Realizacija aktivnosti u okviru projekta LOKNA započela je u veljači 2015., a završetak projekta planiran je u svibnju 2016. Glavni dio aktivnosti u Hrvatskoj provodi se na otoku Krku, gdje se u suradnji s partnerima i vanjskim suradnicima vrši popisivanje 60 lokvi te prirodoslovna istraživanja tri odabrane lokve (istražuju se vretenca, floristika, šišmiši, herpetofauna i ptice), postavlja se poučna staza o krškim lokvama i zajednička izložba fotografija, edukativna radionica te završna konferencija projekta. U okviru projekta izrađuje se zajednička GIS baza vodenih biotopa na prekograničnom području i web stranica projekta. Važan je segment projekta tisak višejezičnih edukativno-promotivnih materijala, i to letka, plakata i brošure, koji pridonose vidljivosti i prepoznatljivosti projekta te podizanju svijesti i edukaciji lokalnog stanovništva, posjetitelja i turista. Kratku obavijest o nekim istraživanim skupinama pročitajte ovdje: Novi List - LOKNA

 

Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla sudjelovalo je na projektu LOKNA kao suradnik u prirodoslovnim istraživanjima s ciljem popisivanja vrsta vodozemaca i gmazova koji obitavaju na tri lokve na otoku Krku: lokva Omatine, lokva kod manjeg hrasta i lokva kod Poljica, zajedno s njihovim pripadajućim kopnenim staništem. Na te je tri lokacije pronađeno pet vrsta vodozemaca i gmazova. Jedna od njih je i velika zelena žaba koja je bila i najbrojnija (Slika 1).

 

Velikazelenazaba

Slika 1. Velika zelena žaba, Pelophylax ridibundus

 

Ovim je istraživanjem pronađena i žutouha kornjača, Trachemys scripta scripta, vrsta s područja Sjedinjenih Američkih Država. Ove se kornjače u Hrvatskoj koriste kao kućni ljubimci i to je razlog njihova unosa. U prirodi se pojavljuju zbog toga što ih ljudi, kada se više ne žele brinuti za njih, puštaju u prirodu. Ova se podvrsta dobro prilagođava našim klimatskim uvjetima te tako dolazi u kompeticiju s našim zavičajnim svojtama (npr. barska kornjača, Emys orbicularis) u korištenju hrane, ali i mjesta za sunčanje, te ju zbog toga zovemo stranom invazivnom vrstom.

Prvi nalazi vrsta u 2017. godini

 

Latinsko ime vrste

Hrvatsko ime vrste

Kad?

Gdje i tko?

Vodozemci

Ichthyosaura alpestris

planinski vodenjak

   

Lissotriton vulgaris

mali vodenjak

   

Triturus carnifex

veliki vodenjak

   

Triturus dobrogicus

dunavski vodenjak

   

Salamandra atra

crni daždevnjak

   

Salamadra salamandra

pjegavi daždevnjak

20.01.2016.

Pored Pazinske jame - Saša Bačić

Proteus anguinus

čovječja ribica

   

Bombina bombina

crveni mukač

   

Bombina variegata

žuti mukač

   

Bufo bufo

smeđa krastača

   

Bufotes viridis

zelena krastača

   

Pelobates fuscus

češnjača

   

Hyla arborea

gatalinka

   

Pelophylax kl. esculentus

jestiva zelena žaba

   

Pelophylax lessonae

mala zelena žaba

   

Pelophylax ridibundus

velika zelena žaba

   

Rana arvalis

močvarna smeđa žaba

   

Rana dalmatina

šumska smeđa žaba

7.2.2017
22.2.2017

Cetina, Tisne stine - Vedran Bađun
Donja Dubrava, Međimurje - Igor Vilaj

Rana latastei

talijanska smeđa žaba

   

Rana temporaria

livadna smeđa žaba

   

Gmazovi

Testudo hermanni

čančara

   

Emys orbicularis

barska kornjača

   

Mauremys rivulata

riječna kornjača

   
       

Caretta caretta

glavata želva

   

Chelonia mydas

zelena želva

   

Dermochelys coriacea

sedmopruga usminjača

   

Algyroides nigropunctatus

mrki ljuskavi gušter

   

Iberolacerta horvathi

velebitska gušterica

   

Dalmatolacerta oxycephala

oštroglava gušterica

   

Dinarolacerta mosorensis

mosorska gušterica

   

Lacerta agilis

livadna gušterica

   

Lacerta bilineata

zapadno mediteranski zelembać

   

Lacerta viridis

obični zelembać

   

Lacerta trilineata

veliki zelembać

   

Podarcis melisellensis

krška gušterica

   

Podarcis muralis

zidna gušterica

   

Podarcis siculus

primorska gušterica

 23.2.2017  Zagreb, Končar - Nikica Vuletić

Zootoca vivipara

živorodna gušterica

   

Hemidactylus turcicus

kućni macaklin

   

Tarentola mauritanica

zidni macaklin

   

Anguis fragilis

sljepić

   

Pseudopus apodus

blavor

   

Ablepharus kitaibelii

ivanjski rovaš

   

Blanus strauchi

turski dvoplaz

   

Typhlops vermicularis

zmija sljeparica

   

Coronella austriaca

smukulja

   

Dolichophis caspius

žuta poljarica

   

Elaphe quatuorlineata

četveroprugi kravosas

   

Hierophis gemonensis

šara poljarica

   

Hierophis viridiflavus

crna poljarica

   

Natrix natrix

bjelouška

   

Natrix tessellata

ribarica

   

Platyceps najadum

šilac

   

Telescopus fallax

crnokrpica

   

Zamenis longissimus

bjelica

   

Zamenis situla

crvenkrpica

   

Malpolon insignitus

zmajur

   

Vipera ammodytes

poskok

   

Vipera berus

riđovka

   

Vipera ursinii

planinski žutokrug

   
 
 

 

 

 

 

 
 

U medijima

radio ivanic

Sudjelovanje na Obiteljskom radiu Ivanić (prosinac 2017).

Tijekom emisije razgovaralo se o šumi Žutici te projektu zaštite leptira koje je Udruga Hyla provodila tijekom 2017. godine.

 ____________________________________________________________________________________________

oko znanosti logo

Sudjelovanje u emisiji "Oko znanosti"  (HR1), studeni 2017.

Tijekom emisije razgovaralo se o 20. godina djelovanja Udruge Hylea, predstavili su se najznačajniji projekti i publikacije.

____________________________________________________________________________________________

radio rab

Sudjelovanje na Radio Rab (rujan 2017)

Tijekom emisije predstavio se projekt zaštite vlažnih staništa te se pričalo o ugroženosti vlažnih staništa i potrebi njihove zaštite.

____________________________________________________________________________________________

radio M

Sudjelovanje na Radio M, Vela Luka (lipanj 2017)

Tijekom emisije predstavio se projekt zaštite vlažnih staništa te se pričalo o ugroženosti vlažnih staništa i potrebi njihove zaštite.

____________________________________________________________________________________________

radio val

Sudjelovanje na Radio Val, Vela Luka (lipanj 2017)

Tijekom emisije predstavio se projekt zaštite vlažnih staništa te se pričalo o ugroženosti vlažnih staništa i potrebi njihove zaštite.

____________________________________________________________________________________________

radio korcula

Sudjelovanje na Radio Korčula, Korčula (lipanj 2017)

Tijekom emisije predstavio se projekt zaštite vlažnih staništa te se pričalo o ugroženosti vlažnih staništa i potrebi njihove zaštite.

____________________________________________________________________________________________

 skolski sat logo

Sudjelovanje u edukativnoj emisiji „Školski sat", travanj 2017.

Tijekom emisije nazvane "Kopno i voda" prikazan je prilog o vodenim staništima i vrstama koje ih naseljavaju i u kojem su naši zaposlenici pričali o raznolikosti vodozemaca u Hrvatskoj.

____________________________________________________________________________________________

slusaj kako zemlja dise

Sudjelovanje u emisiji "Slušaj kako zemlja diše"  (HR1), ožujak 2017.

Pričali smo o značaju, ugroženosti i zaštiti vodenih ekosustava.

___________________________________________________________________________________________

logoradiokaj

Gostovanje na Radiu Kaj, listopad 2016

Pričali smo o zmijama na području Krpainsko-zagorske županije te pokušali slušateljima približiti tajastveni svijet zmija.

____________________________________________________________________________________________

skolski sat logo

Sudjelovanje u edukativnoj emisiji „Školski sat", rujan 2016.

Tijekom emisije prikazan je prilog o kornjašima, u kojem su naši entomolozi pričali o raznolikosti kukaca u Hrvatskoj.

____________________________________________________________________________________________

skolski sat logo

Sudjelovanje u edukativnoj emisiji „Školski sat", rujan 2016.

Tijekom emisije prikazan je prilog iz o dnevnim i noćnim leptirima, u kojem su naši entomolozi izložili zanimljivosti iz svijeta leptira.

____________________________________________________________________________________________

oko znanosti logo

Sudjelovanje u emisiji "Oko znanosti"  (HR1), listopad 2016.

Novinari su nas posjetili prilikom održavanja Znanstvenog piknika te smo im predstavili rad naše Udruge te aktivnosti tijekom Znanstvenog piknika.

http://radio.hrt.hr/ep/oko-znanosti/178099/

____________________________________________________________________________________________

radio istra

Kratki prilog za Radio Istru - 19.07.2016.

Pričali smo o vodozemcima i gmazovima Istre te o susretu sa zmijama.

____________________________________________________________________________________________

HRT logo

Kratki prilog za Hrvatska uživo - 6.7.2016.

Tokom provođenja NIP projekta (Natura 2000 Integration Project) na Dinari, Troglavu i Kamešnici, kroz koji kartiramo vodozemce i gmazove na području čitave Hrvatske, naši djelatnici su sudjelovali u snimanju priloga o zmijama otrovnicama u Dalmatinskoj Zagori.

http://www.hrt.hr/enz/hrvatska-uzivo/342228/

_____________________________________________________________________________________________

 yammatLogo

Sudjelovanje na radiu Yammat u emisiji "Business as usual", svibanj 2016.

Naši su djelatnici govorili o zaštiti bioraznolikosti.

______________________________________________________________________________________________

 

logo portala ivanic

Kratki prilog za portal Volim Ivanić - 19.3.2016.

Predstavili smo projekt Istraživanje vodozemaca i gmazova na području šume Žutice koji provodimo tijekom 2016. godine.

http://www.volimivanic.info/zapocelo-istrazivanje-herpetofaune-sume-zutice

_______________________________________________________________________________________________

 

 HRT logo

Kratki prilog za Dnevnik HRT1 - Zmije izbliza 23.6.2015.

Predstavili smo projekt istraživanja kravosasa i crvenkrpice na području Ravnih kotara.

________________________________________________________________________________________________

 

 glas istre logo

 

Članak na portalu "Glas Istre" - Poreština postala bogatija za novo stanište čovječje ribice 12.5.2015.

Novinari su nas posjetili tijekom jednog od naših urona u izvor Gradola u sklopu projekta "Istraživanje čovječje ribice". O čemu smo sve pričali možete pročitati na http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/porestina-postala-bogatija-za-novo-staniste-covjecje-ribice-499965

________________________________________________________________________________________________

 

radio zadar logo


Sudjelovanje na Radiu Zadar u emisiji "Mjesto pod suncem" ožujak 2015.

Predstavili smo istraživanja unutar NIP projekta u Zadarskoj županiji te najavili istraživanja kravosasa i crvenkrpice u Ravnim kotarima.

________________________________________________________________________________________________

 

znanstveni koncentrat logo


Sudjelovanje na HR3 u emisiji "Znanstveni koncentrat" 9.3.2015

________________________________________________________________________________________________

 HRT logo

Kratki prilog na HRT o zaronu u rijeku Omblu 1.3.2015.

U sklopu projekta "Istraživanje čovječje ribice" zaranjamo u različite izvore kako bismo saznali što više o rasprostranjenost i biologiji čovječje ribice u Hrvatskoj. Dubrovački novinari su nas posjetili prilikom urona u izvor rijeke Omble: http://www.hrt.hr/273794/magazin/ombla-izvor

________________________________________________________________________________________________

 

oko znanosti logo


Sudjelovanje na HR1 u emisiji "Oko znanosti" - Upoznajemo HHD-Hyla

Tijekom emisije predstavili smo rad naše Udruge te govorili o najznačajnijim projektima i publikacijama.

________________________________________________________________________________________________

 

skolski sat logo

 

Sudjelovanje u edukativnoj emisiji „Školski sat", 11.11.2014.

Tijekom emisije prikazan je prilog iz Turopolja, u kojem su naši članovi pokazali što to znači biti terenski herpetolog.

________________________________________________________________________________________________

 

divni novi svijet logo


Razgovor s herpetolozima na HR2, 20.9.2014.

U drugom herpetološkom nastavku emisije "Divni novi svijet" pričali smo o vodozemcima te njihovoj sve većoj ugroženosti.

________________________________________________________________________________________________

 

divni novi svijet logo

 

Razgovor s herpetolozima na HR2, 10.9.2014

U prvom našem gostovanju u emisiji "Divni novi svijet" razgovarali smo o raznolikom svijetu gmazova.

________________________________________________________________________________________________

Prvo sustavno istraživanje danjih leptira Parka prirode Medvednica

Park prirode Medvednica smješten je u neposrednoj blizini grada Zagreba i oduvijek je predstavljao jedno od glavnih izletišta Zagrepčana. No znate li da danji leptiri Parka prirode Medvednica nikada nisu bili sustavno istraživani i do sada nije postojao sveobuhvatni popis danjih leptira Parka prirode? Tek pojedinačne podatke o leptirima Medvednice možemo pronaći u starim znanstvenim radovima ili muzejskim zbirkama, u većoj mjeri starih između 50 i 100 godina.

 

Med Boloria selene Lepidoptera

Boloria selene


Tijekom 2015. godine izvršili smo prvo sustavno istraživanje danjih leptira Medvednice koje je financirao Park prirode Medvednica. Prilikom istraživanja smo na 33 istraživane lokacije zabilježili 84 vrste danjih leptira. Zajedno s prijašnje poznatim podacima iz literature, broj danjih leptira zabilježenih na Medvednici iznosi 123 vrste, odnosno 62% leptira Hrvatske. Ovo je vrlo visoki broj, pogotovo ako uzmemo u obzir mali broj pogodnih staništa za danje leptire na Medvednici. Svakako najzanimljivija staništa predstavljaju suhi termofilni travnjaci na području Vejalnice, kao i fragmenti vlažnih travnjaka sa zagorske strane Medvednice. S druge strane, livade na vršnoj zoni više ne predstavljaju pogodna staništa za danje leptire, zbog preintenzivne košnje i nestanka medonosnih biljaka.

 

Med Melanargia galathea Lepidoptera

Melanargia galathea


Uz mnoge česte vrste leptira uspjeli smo zabilježiti i nekoliko vrsta koje se nalaze na crvenom popisu dnevnih leptira Hrvatske. Deset zabilježenih vrsta smješteno je u kategoriju potencijalno ugroženih vrsta (NT), a za jednu se vrstu smatra da je nedovoljno poznata (DD).

 

Med Papilio machaon Lepidoptera

Papilio machaon


Ovo je tek prvo u nizu istraživanja leptira Medvednice i daljnjim se istraživanjima broj vrsta može i povećati. Ovdje treba naglasiti da čak 39 vrsta, u prošlosti zabilježenih na Medvednici ili neposrednoj blizini, nismo uspijeli potvrditi ovim istraživanjem te je moguće da su neke od njih u potpunosti nestale s područja Parka prirode.

 

Med Scolitantides orion Lepidoptera

Scolitantides orion


Ukoliko šetnjom Medvednicom uslikate kojeg leptira, slobodno nam pošaljite sliku, a mi ćemo vam u najkraćem mogućem roku javiti o kojoj se vrsti radi!

Prva procjena brojnosti populacije kopnene kornjače u Hrvatskoj (NP Mljet)

Djelatnici Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla proveli su terenska istraživanja za projekt „Monitoring (praćenje stanja) kopnene kornjače (Testudo hermanni) i autohtonih vrsta zmija na području NP Mljet" tijekom ljeta 2015. godine. Ciljevi ovog projekta bili su uspostaviti monitoring kopnene kornjače te zabilježiti vrste zmija unutar Nacionalnog Parka Mljet. Projekt je proveden u suradnji sa Javnom ustanovom NP Mljet. Monitoring kopnene kornjače izvodili smo metodom linearnog transekta. Ova metoda uključuje hodanje istraživača po prethodno definiranoj liniji na terenu, dugoj 100 metara. Tijekom toga istraživač gleda ravno ispred sebe, lijevo i desno od sebe i bilježi svaku uočenu jedinku kornjače i na kojoj je udaljenosti od linije transekta zabilježena (Slika 1).

 

Podloga

Slika 1. Bilježenje uočenih jedinki na transektu

 

Sveukupno smo prohodali 20 000 metara, a nakon što smo sakupili podatke, napravili smo sljedeći grafički prikaz (Slika 2). Na apscisi su udaljenosti na kojima smo zabilježili jedinke hodajući po transektu. U našem slučaju najveća udaljenost na kojem je kopnena kornjača zabilježena iznosi četiri metra. Na ordinati je broj uočenih jedinki na terenu. Ovim vrijednostima pridružimo pripadajuću krivulju detekcije koja nam daje procjenu maksimalne brojnosti jedinki na samom transektu (u idealnom slučaju). U našem je slučaju to 12 jedinki. Iz razloga što je gustoća jedinki identična na svim djelovima transekta (0, 1, 2, 3, 4 m) možemo tvrditi da je 12 maksimalni prosječni broj jedinki na svakom od njih. I tako možemo za svaki od njih izračunati i koliko jedinki nismo vidjeli.

 

Graf

Slika 2. Grafički prikaz krivulje za procjenu gustoće populacije (brojevi su izmišljeni)

 

Površina ispod krivulje predstavlja jedinke zabilježene tijekom izvođenja tansekata dok vrijednost iznad krivulje predstavlja sve jedinke na terenu koje žive tamo, a nisu zabilježene. Omjer površine iznad i ispod krivulje jest 1:1, što znači da za svaku jedinku koju smo zabilježili postoji još jedna koju nismo. Ako je našim transektom zabilježeno 25 kornjača (ovo je samo pokazni broj), to znači da još 25 kornjača istraživači nisu vidjeli, a da je ukupni broj kornjača na tom području 50. Ako taj broj podjelimo sa ukupnom površinom transekta (pr. 800 m2) dobit ćemo i gustoću populacije od 6,25 jedinki na 100 m2, odnosno 625 jedinki po hektaru.
Našim istraživanjem smo pokazali da je gustoća kopnene kornjače u Nacionalnom Parku Mljet 3 do 4 jedinke po hektaru, odnosno da se na čitavom području parka nalazi oko 10 000 jedinki kopnene kornjače.

 

Izvor:
Jelić D. i Baškiera S. (2015): Monitoring (praćenje stanja) kopnene kornjače (Testudo hermanni) i autohtonih vrsta zmija na području NP Mljet. Terenski izvještaj. HHD – Hyla. 34 str.
Sutherland W. J. (2006): Ecological Census Techniques. Cambridge University Press

Ovaj tjedan u herpetologiji 13.03.2015.

 

13032015

 

Klikom na sliku se otvara prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Joomla templates by a4joomla