Putovanja jadranskim otocima: Vlažna staništa, No. 3 Korčula

Putovanja fbcover

 

Otok Korčula treći je „biser na ogrlici“ jadranskih otoka kojeg smo posjetili od 6. do 13. lipnja 2017. u sklopu projekta „Vodeni biseri jadranskih otoka“! Nakon Murtera i Šolte, Korčula je predstavljala veći „zalogaj“. Naime, uredskim smo radom uz pomoć topografskih karata te ortofoto snimaka na Korčuli označili čak 73 vlažna staništa, od čega 41 lokvu. Od ostalih tipova vlažnih staništa najviše je zabilježeno povremenih vodotoka i cisterni, a tu su još bili prisutni i izvori, kanali, bunari i bazeni (Slika 1).

 

Karta Korčule hr verzija

Slika 1. Karta vlažnih staništa na otoku Korčula

 

 U tjedan dana uspjeli smo zabilježiti gotovo sve popisane lokve te neka nova staništa koja naša oštra oka nisu uspjela vidjeti u uredu kroz fotointerpretaciju karata. Najveća koncentracija lokvi prisutna je na istočnom dijelu otoka, oko Lumbarde te na središnjem dijelu oko naselja Blato i Smokvice u Blatskom polju. Želimo pohvaliti lokalno stanovništvo i naglasiti kako Korčulanke i Korčulani brinu o svojim lokvama! Briga je vezana uz činjenicu razvijenih poljoprivrednih djelatnosti otočana, gdje najviše prednjače maslinici i vinogradi (Slika 2).

 

Korčula vinograd

Slika 2. Lokva kraj vinograda

 

Lokve se održavaju i ostaju na životu, a vodu iz njih otočani koriste za navodnjavanje. Dosta lokvi zato je uređeno i ograđeno kamenim zidom što potencijalno smanjuje bioraznolikost iste, ali bolje je nego ih totalno zapustiti i prepustiti zaraštanju (Slika 3).

 

Korčula ograđena lokva

Slika 3. Lokva okružena kamenim zidom

 

Vlastitim opažanjem, ali i pričom s lokalnim stanovnicima doznali smo da se tradicionalno stočarstvo na otoku sve rijeđe prakticira, što svakako nije dobro za opstanak lokvi koje su u prošlosti imale upravo ulogu napajanja stoke. Na nekim lokvama uočili smo tragove divljači koje ih i dalje koriste za napajanje te ih na taj način održavaju funkcionalnima, no pritom često devastiraju suhozide koje je u prošlosti čovjek napravio i održavao. Sve ovo dokaz je da opstanak lokvi ovisi o otočanima!

Vremenska prognoza ovaj nas je put poslužila pa smo tijekom naših terenskih obilazaka i potragama za vlažnim staništima zabilježili raznoliku floru i faunu na i oko vlažnih staništa (Slika 4). Iznenadile su nas čak dvije zmije koje su utočište od velikih vrućina našle u vlažnim staništima. Kralj među zmijama četveroprugi kravosas (Elaphe quatourlineata) i brzi zmajur (Malpolon insignitus) ipak nisu izbjegli susret s nama, snalažljivim herpetolozima.

Kolaž faune

Slika 4. Dio faune otoka Korčule

 

Korčulanske lokve staništa su i najčešćeg vodozemca jadranskih otoka – zelene krastače (Bufotes viridis). No lokve, osim što pružaju dom i okrijepu mnogim životinjama, ponekad mogu postati i smrtonosne zamke za vodozemce, ali i ostale životinje koje nehotice padnu u njih. To se posebno odnosi na lokve s umjetnim, betoniranim, visokim i strmim obalama, a jednu takvu lokvu zabilježili smo i na Korčuli (Slika 5). Zbog visokih, strmih obala zelene krastače nisu bile u mogućnosti izaći na kopno, a mjesto za odmor pronalazile su na bačenim daskama i ostalom plutajućem smeću (Slika 6). Vodozemci ne žive tijekom cijele godine u vodi, već se nakon parenja vraćaju na kopno, a ovakve obale poremećuju im njihov prirodan ciklus i oni ostaju vječno zarobljeni unutar lokve. Jedno od mogućih rješenja postavljanje je dugačkih štapova ili dasaka koje se s obale spuštaju u vodu te omogućavaju životinjama da se po njima popnu i izađu van.

 

Korčula okomita lokva

Slika 5. Lokva s okomitim betoniranim obalama

 

Korčula zelene krastače

Slika 6. Nagurane zelene krastače na otpadu u lokvi

 

Po prvi smo put za otok zabilježili Natura 2000 vrstu barska kornjača (Emys orbicularis), ali i invazivnu žutouhu kornjaču (Trachemys scripta scripta). Također smo u desetak lokvi pronašli i zlatne ribice te invazivnu ribicu gambuziju, koje su ljudi unutra ubacivali zbog ukrasa, odnosno zbog smanjivanja brojnosti nepoželjnih kukaca poput komaraca.

 

Što se tiče edukativnih aktivnosti i stvaranja mreže volontera jadranskih otoka, na Korčuli su održane dvije radionice i dva predavanja o važnosti i zaštiti vlažnih staništa na otocima za učenike osnovnih škola.

U Osnovnoj školi Vela Luka predavanje je slušalo 50-ak učenika 5. i 6. razreda, a u Osnovnoj školi Blato 30-ak učenika petih razreda. Učenicima smo nakon interaktivnog predavanja podijelili diplome „Mladi zaštitnik lokve“ te jednostavne protokole za ispunjavanje tijekom posjeta lokalnim vlažnim staništima (Slika 7). Dječja radoznalost i aktiviranost tijekom predavanja daju nadu u osviještenost budućih generacija o važnosti zaštite, ne samo vlažnih staništa na otocima, već okoliša i prirode općenito. Kontakte s učiteljima, pedagozima, knjižničarima i ravnateljima održavat ćemo ove i sljedeće godine jer u planu nam je organizirati izložbe dječjih radova na temu vlažnih staništa koje bi bile postavljene u svim školama koje su nas ugostile i koje su izrazile želju za daljnjom suradnjom.

OŠ Blato grupna

Slika 7. Đaci iz OŠ Blato s diplomama „Mladi zaštitnik lokve“

 

U petak, 9. lipnja u 20:30 sati u Centru za kulturu Vela Luka naš zaposlenik Mak Vujanović održao je prvu otočku radionicu naziva „Vlažna staništa - legla komaraca ili oaze bioraznolikosti?“ (Slika 8). Na radionici je prisustvovalo 12 otočana, a radionica se sastojala od ankete koja je služila za ispitivanje mišljenja i znanja lokalnog stanovništva o vlažnim staništima te interaktivnog predavanja gdje su sudionici izrazili svoje brige i razmišljanja te se uključivali u rasprave o primjerima dobrih i loših praksa povezanih s opstankom vlažnih staništa na Korčuli te o svrhama lokvi na otoku. U ponedjeljak, 12. lipnja u 20:00 ista radionica održala se i u Centru za kulturu Korčula, uz nešto manju posjećenost. Usprkost tome interakcija svih pet dionika radionice je postignuta. Uz njihovo aktivno uključivanje, u ležernoj atmosferi raspravljalo se o sudbini vlažnih staništa na otoku i daljnjim suradnjama.

 

 Korčula radionica

Slika 8. Vlažna staništa - legla komaraca ili oaze bioraznolikosti? - Vela Luka

 

Naše terenske aktivnosti te najave radionica mogli su također popratiti i svi slušatelji lokalnih radija. „Zaplovili“ smo na frekvencijskim valovima Radija Val i Radija M u Veloj Luci te na Radiju Korčula u gradu Korčuli (Slika 9).

 

Radija kolaž

Slika 9. Gostovanja na Radio Korčula, Radio M i Radio Val

 

Za kraj, zahvaljujemo se Ranki Padovan na pomoći i društvu na terenima (Slika 10), Frani Fabrisu na ustupanju kontakata te Katici Smojver i udruzi Novi Otok na neizmjernoj pomoći u vezi planiranja našeg posjeta Korčuli te širenja vijesti o našim aktivnostima, pedagoginji Katarini Curać i učitelju prirode Toniju Šaletu iz OŠ Vela Luka te učiteljici prirode Maji Šeparović i ravnatelju Tonćiju Padovanu iz OŠ Blato na dodatnom trudu i strpljenju koje su nam iskazali tijekom užurbanih posljednjih dana školske godine. Zahvaljujemo se i Centrima za kulturu Vela Luka i Korčula na gostoprimstvu te svim sudionicima radionica na iskazanoj dobroj volji i pažnji, DVD-u Korčula na smještaju i iskazanom interesu za lokve zbog čega im je Hyla dodijelila diplomu „Mladi zaštinik lokve“, radijima Val, M te Korčula na ugodnoj i prijateljskoj atmosferi te na njihovoj zainteresiranosti za ovu temu koja često zaobilazi pozornost šire javnosti.

 

 Korčula Ranka

Slika 10. Terenski rad zajedno s Rankom Padovan, našim vodičem

 

Nove pustolovine očekuju nas na Rabu, a do tad vam šaljemo vlažni pozdrav!

Joomla templates by a4joomla