Prva procjena brojnosti populacije kopnene kornjače u Hrvatskoj (NP Mljet)

Djelatnici Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla proveli su terenska istraživanja za projekt „Monitoring (praćenje stanja) kopnene kornjače (Testudo hermanni) i autohtonih vrsta zmija na području NP Mljet" tijekom ljeta 2015. godine. Ciljevi ovog projekta bili su uspostaviti monitoring kopnene kornjače te zabilježiti vrste zmija unutar Nacionalnog Parka Mljet. Projekt je proveden u suradnji sa Javnom ustanovom NP Mljet. Monitoring kopnene kornjače izvodili smo metodom linearnog transekta. Ova metoda uključuje hodanje istraživača po prethodno definiranoj liniji na terenu, dugoj 100 metara. Tijekom toga istraživač gleda ravno ispred sebe, lijevo i desno od sebe i bilježi svaku uočenu jedinku kornjače i na kojoj je udaljenosti od linije transekta zabilježena (Slika 1).

 

Podloga

Slika 1. Bilježenje uočenih jedinki na transektu

 

Sveukupno smo prohodali 20 000 metara, a nakon što smo sakupili podatke, napravili smo sljedeći grafički prikaz (Slika 2). Na apscisi su udaljenosti na kojima smo zabilježili jedinke hodajući po transektu. U našem slučaju najveća udaljenost na kojem je kopnena kornjača zabilježena iznosi četiri metra. Na ordinati je broj uočenih jedinki na terenu. Ovim vrijednostima pridružimo pripadajuću krivulju detekcije koja nam daje procjenu maksimalne brojnosti jedinki na samom transektu (u idealnom slučaju). U našem je slučaju to 12 jedinki. Iz razloga što je gustoća jedinki identična na svim djelovima transekta (0, 1, 2, 3, 4 m) možemo tvrditi da je 12 maksimalni prosječni broj jedinki na svakom od njih. I tako možemo za svaki od njih izračunati i koliko jedinki nismo vidjeli.

 

Graf

Slika 2. Grafički prikaz krivulje za procjenu gustoće populacije (brojevi su izmišljeni)

 

Površina ispod krivulje predstavlja jedinke zabilježene tijekom izvođenja tansekata dok vrijednost iznad krivulje predstavlja sve jedinke na terenu koje žive tamo, a nisu zabilježene. Omjer površine iznad i ispod krivulje jest 1:1, što znači da za svaku jedinku koju smo zabilježili postoji još jedna koju nismo. Ako je našim transektom zabilježeno 25 kornjača (ovo je samo pokazni broj), to znači da još 25 kornjača istraživači nisu vidjeli, a da je ukupni broj kornjača na tom području 50. Ako taj broj podjelimo sa ukupnom površinom transekta (pr. 800 m2) dobit ćemo i gustoću populacije od 6,25 jedinki na 100 m2, odnosno 625 jedinki po hektaru.
Našim istraživanjem smo pokazali da je gustoća kopnene kornjače u Nacionalnom Parku Mljet 3 do 4 jedinke po hektaru, odnosno da se na čitavom području parka nalazi oko 10 000 jedinki kopnene kornjače.

 

Izvor:
Jelić D. i Baškiera S. (2015): Monitoring (praćenje stanja) kopnene kornjače (Testudo hermanni) i autohtonih vrsta zmija na području NP Mljet. Terenski izvještaj. HHD – Hyla. 34 str.
Sutherland W. J. (2006): Ecological Census Techniques. Cambridge University Press

Joomla templates by a4joomla