Klimatske promjene iz žablje perspektive

            Od 30. studenog pa sve do 11. prosinca 2015. godine, održava se dugo očekivana konferencija o klimatskim promjenama u Parizu. Cilj je konferencije da se prvi put nakon 20 godina postigne univerzalni dogovor oko klime i klimatskih promjena na našem planetu, koji bi uključivao sve zemlje članice UN-a. U susret toj iznimno važnoj konferenciji donosimo kratki osvrt na utjecaj zabrinjavajućeg povećavanja temperature na život vodozemaca i gmazova, s naglaskom na naše krajeve.

    

           Morske kornjače daleko su najpogođenije globalnim porastom temperatura. U Hrvatskoj žive tri vrste: glavata želva (Caretta caretta), golema želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea), koje su sve zakonom strogo zaštićene. One se gnijezde na pješčanim obalama, a mladi se izlijegaju pri temperaturama pijeska koje ne prelaze 33-35°C, stoga bi se povećanjem temperature ugrozilo još nerazvijene jedinke kornjača. Također se porastom temperature pijeska liježe više ženki od mužjaka što može dovesti do velike promjene u genetskoj raznovrsnosti te potencijalnog opadanja brojnosti jedinki. Otapanje ledenjaka, a time i porast razina svjetskih mora, oduzeo bi morskim kornjačama velik dio prostora na plažama za razvijanje mladih te bi poremetio tzv. „imprint“ koji tek izlegnute jedinke imaju na točno mjesto izlijeganja gdje se kasnije vrate da bi izglegle svoja jaja. U konačnici, kornjačama, ali i ostalim morskim vrstama, moglo bi ponestati izvora hrane ako se temperatura mora i oceana nastavi dizati. I naše će slatkovodne kornjače osjetiti utjecaj klimatskih promjena, a pogotovo će se u opasnosti naći riječna kornjača (Mauremys rivulata), čija će vodena staništa na samom jugu zemlje biti podložna isušivanju.

                Poznato je da mladunci kornjača i krokodila mogu promijeniti spol prije izlijeganja ovisno o temperaturi inkubacije, ali upravo je nevjerojatno otkriće australskih znanstvenika koji su zabilježili promjenu spola kod odraslih jedinki bradatih guštera (rod Pogona). Mužjaci se pri višim temperaturama pretvaraju u ženke, a zanimljivo je da su takve ženke čak i plodnije od „normalnih“. To je fascinantna prilagodba ovih guštera na porast temperature zbog globalnog zatopljenja.               

                   Utjecaj povišenih temperatura na guštere i zmije u našim krajevima još uvijek nije uzrokovao velike promjene njihove brojnosti, a najveću opasnost predstavljaju sve učestaliji požari na našoj obali koji mogu privremeno uništiti njihova staništa. Isto tako, zmije znaju u toplijim godinama ranije izaći van nakon hibernacije, što iznenadi lokalna stanovništva koji ih iz straha i neznanja često ubijaju. Promjene bi osjetila i naša najosjetljivija zmija otrovnica, planinski žutokrug (Vipera ursinii). On živi na planinskim travnjacima, koji bi se porastom temperature pomicali na sve više nadmorske visine, što bi u konačnici smanjilo površinu njegovog staništa i dovelo do smanjenja populacija.

                Što se tiče vodozemaca (žaba, vodenjaka i daždevnjaka) glavni problem predstavlja isušivanje staništa poput lokvi, bara, jezera i močvara koje su, naravno, neophodne za njihov rast i razvoj. Povremena i trajna vodena staništa pružaju i ogroman izvor hranjivih tvari za vodozemce što dodatno pridodaje važnosti takvih staništa. Jedna od naših najugroženijih vrsta svakako je talijanska smeđa žaba (Rana latastei) sa svojim uskim arealom na području srednje i sjeverne Istre. Dinarski endem čovječja ribica (Proteus anguinus), prilično se dobro snašao prilagodivši se na podzemni život gdje je utjecaj klimatskih promjena znantno smanjen. Međutim, pri ekstremnim uvjetima, koji su posljedica klimatskih promjena, može doći do isušivanja podzemnih vodonosnika ili čak stvaranja izuzetno jakih tokova podzemnih voda prilikom obilnih padalina, koje bi ove osjetljive životinjice izbacile na površinu.

                Svako smanjivanje broja životinjskih vrsta, pa tako i pripadnika herpetofaune, utječe na ravnotežu cijelih ekosustava i zato je jako bitno povećati svijest o klimatskim promjenama i utjecaju povećanja temperature na promjene živog svijeta.Češnjača

Joomla templates by a4joomla