Novosti Uncategorised

Projekt „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ (MedIsWet)

Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64% vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti. Otočna vlažna staništa među najugroženijim su staništima Sredozemlja. Ta mjesta nekada su bila ključna za opstanak stanovništva na otocima jer su predstavljala jedini izvor vode za ljude, poljoprivredne djelatnosti i napajanje stoke, no raseljavanjem ljudi, napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva te intenzivnim razvojem turizma postala su zaboravljena i napuštena. Nerijetko su zatrpavana smećem, regulirana, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti krajem 20. stoljeća uviđa se njihov značaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju. Nažalost bez obzira na zakonsku zaštitu i porast ekološke svijesti kod ljudi, u nekim krajevima još uvijek je prisutan negativan trend u odnosu prema takvim staništima.
 
Tijekom proteklih 30 godina zemlje Sredozemlja nastojale su napraviti popis vlažnih staništa i procijeniti njihov status. Unatoč tome informacija je vrlo malo, postojeće nacionalne baze podataka nisu cjelovite i/ili usporedive, a za većinu zemalja uopće ne postoje. Nedostatak i nedosljednost informacija u krajnosti rezultira neučinkovitom zaštitom tih područja izrazito velikog značaja i potencijala. Ova problematika još je izraženija kod manjih vlažnih staništa, budući da većina takvih područja ostaje neotkrivena. Na otocima, koji su zbog svog geografskog položaja dodatno izolirani, zalihe slatke vode su ograničene, a utjecaj turizma i urbanizacije je sve snažniji, očuvanje vlažnih staništa predstavlja velik izazov sektoru zaštite prirode.
 
Unutar Konvencije o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija) donesena je 2015. godine rezolucija XII.14 „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno.
 
Kako bi doprinijele provedbi rezolucije o otočnim vlažnim staništima i ostvarenju općih ciljeva međunarodne Ramsarske konvencije čije su potpisnice sve sredozemne države, pokrenut je projekt MedIsWet. Regionalnog je karaktera jer uključuje sve otoke Sredozemlja u državama: Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hrvatska. Glavni koordinator projekta je Grčka jer se replicira metodologija i aktivnosti očuvanja vlažnih staništa uspješno provedenih na njihovim otocima. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine.
 
Aktivnosti MedIsWet projekta uključuju izradu karte otočnih vlažna staništa većih od 0,1 ha na području Sredozemlja; inventarizaciju na temelju standardizirane metodologije; izradu baze podataka dostupne javnosti; širenje znanja i svijesti lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima, stanovnicima otoka, široj javnosti, znanstvenoj i stručnoj zajednici, a sve u svrhu aktivnog i održivog očuvanja vlažnih staništa. U konačnici, projektom nastojimo utjecati na prepoznavanje važnosti otočkih vlažnih staništa i njihovo uvrštavanje u sve relevantne lokalne, nacionalne i regionalne zakone.
 
Udruge Hyla i WWF Adria odgovorne su za provedbu projektnih aktivnosti u Hrvatskoj. MedIsWet je započeo u listopadu 2017., a službeno je predstavljen javnosti 2. veljače 2018., prigodno na Svjetski dan močvarnih staništa. U Hrvatskoj je do sada proglašeno ukupno pet ramsarskih područja: Park prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve. Na popisu nije uvršten ni jedan vodeni biser s naših otoka! Kako bismo to promijenili i doprinijeli da naša država bude pozitivan primjer u ispunjavanju rezolucija Ramsarske konvencije na međunarodnoj razini, uključili smo se u ovaj važan projekt. Uključite se! Pratite naše aktivnosti i postanite dio jadranske otočne mreže!

Edukativno predavanje: Ulicama moga grada leptiri prelijetaju

Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Udruga Hyla vas pozivaju na edukativno predavanje: Ulicama moga grada leptiri prelijetaju – Projekt inventarizacije leptira Park šume Velika i Mala Petka. Predavanje će se održati u petak, 16. ožujka 2018. u 15 sati u prostorima Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Predavanje će održati dr. sc. Toni Koren, stručni suradnik Udruge Hyla. Na predavanju ćete imati prilike upoznati se s ovim istraživanjem, faunom danjih i noćnih leptira Park šume Velika i Mala Petka te s mogućnošću uključivanja u dugoročnu zaštitu leptira toga područja.

Pozivamo vas da nam se nakon predavanja pridružite u istraživanju i promatranju noćnih leptira. Promatranje će se odvijati nedaleko ulazne rampe u Park šumu, od 17 do 19:30h. Prilikom dolaska, svakako ponesite svjetiljke.

 

lep1

 

S veseljem vas očekujemo kako na predavanju, tako na promatranju noćnih leptira Park šume Velika i Mala Petka.

Kontakt informacije:
Toni Koren, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prinova u Ogulinskim špiljama

Od 4. veljače 2018. u Ogulinskom Zagorju provodi se monitoring čovječje ribice kao i fotografiranje podzemnih lokaliteta. Prilikom speleoronjenja koje provode članovi Udruge Hyla u sklopu projekta "Karst -Dinaric Arc Karst biodiversity programme" otkrivena je čovječja ribica stara tek nekoliko mjeseci.

Naime ronjenjem u izvoru Rupečice u Ogulinskom Zagorju, speleoronioc Petra Kovač Konrad, francuski speleoronioc Frederic Swierczynski  i fotoreporteri Florian Lunette i Megane Chene uočili su jedinku veliku tek nekoliko cm. U Ogulinskom Zagorju postoji nekoliko lokaliteta u kojima se već 5 godina provodi monitoring čovječje ribice, međutim sve ove godine nikada nije pronađena ovako mlada jedinka u Ogulinskim lokalitetima. Ovako malu jedinku teško je uočiti  u potpunoj tami u kojoj se speleoronioci koriste podvodno rasvjetom.Nakon kratkog fotografiranja sa  novim članom populacije, speleoronioci su se udaljili kako bi što manje uznemiravali jedinke. Nedaleko od ovog izvora, prije godinu dana, zabilježen je i najdublji nalaz čovječje ribice na 113m. ​

​Osim po lijepoti i bogatstvu potopljenih špiljskih sustava, Ogulinski kraj poznati je i po bogatstvu endemskim špiljskim vrstama. Ovo i još mnoge druge zanimljivosti pronađene u Ogulinskim špiljama kao što su arheološki i paleontološki nalazi bit će objavljeni u knjizi "Tajne Ogulinskih špilja" koju će sufinancirati Grad Ogulin i Vodovod i kanalizacija d.o.o Ogulin te Turistička zajednica Ogulina. Upravo i za tu svrhu francuski reporteri pomažu snimiti fascinantne fotografije.

 

rib1

rib2

rib3

rib4

rib5

Fotografije: Florian Lunette​

Započeo projekt Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja (MedIsWet)

Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa, 2. veljače 2018., s ponosom vas obavještavamo o početku projekta regionalnog značaja "Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja (MedIsWet)", koji je nastavak našeg projekta „Vodeni biseri jadranskih otoka“.

Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti, jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hrvatska, pod palicom koordinatora projekta iz Grčke.

U priopćenju za medije (link) pročitate više o važnosti vlažnih staništa i samome projektu.

vo1

vo2

vo3

Godišnji izvještaj rada Udruge 2017.

 

Pripremili smo novi Godišnji izvještaj o radu Udruge pa ako ste nešto propustili ili vas zanima što smo sve radili tijekom 2017. provjerite na sljedećem linku.

 

Natječaj za NAJfotku „Vodeni biseri jadranskih otoka“

Dragi ljubitelji prirode, pridružite nam se u otkrivanju najljepših vodenih bisera jadranskih otoka! Oboružajte se fotoaparatima i krenite u potragu za vlažnim staništima u vašoj okolici. Otkrijte terenskog fotografa u sebi i ovjekovječite jedan djelić prirode ili djedovine. Možda baš vaša fotografija bude tijekom 2018. godine izložena na putujućoj izložbi, kojom želimo povećati svijest o važnosti i zaštiti otočkih vlažnih staništa!


Kao i svaki natječaj i ovaj ima nekoliko jednostavnih pravila:


1. Jedna fotografija po prijavitelju za jedno vlažno stanište. To znači da za svako novo vlažno stanište koje posjetiš, povećavaš mogućnost osvajanja nagrada! Dajemo ti puuuno prilika, stoga ih iskoristi najbolje što možeš!


2. Na fotografiji se mora vidjeti lokva ili neko drugo vlažno stanište s hrvatskog otoka.


3. Budi kreativan, iznenadi nas svojom fotkom i pokaži kroz nju vrijednost i ljepotu vlažnih staništa! Osim što su vlažna staništa bogata biljnim i životinjskim svijetom, nemoj zaboraviti da su neka od njih (npr. lokve, potoci) oduvijek vezana za čovjeka i dio su njegovog kulturnog nasljeđa. Uhvati pravi trenutak – uslikaj žabu kako skače, vretence na trsci, predivan lopoč, zaigranu djecu na potoku, djeda koji vadi vodu ili lokvu u tišini u ranu zoru – nama je svejedno. Ali ne zaboravi da na fotki uvijek treba biti vidljivo i vlažno stanište!


4. Potrudi se uslikati što kvalitetniju fotku s tehničke strane. Tako ćeš povećati šansu da upravo tvoja fotka bude izabrana za izložbu.


5. Fotografiju obavezno imenuj na sljedeći način: Ime_Prezime_Naziv otoka (npr. Marko_Marić_Krk). Ako šalješ više fotki s istog otoka, na kraju imena dodaj brojčanu oznaku!


6. Fotografije šaljite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


7. U mailu uz fotografiju pošalji i:
- svoje ime i prezime, kontakt mobitel/telefon
- datum fotografiranja
- otok, grad/naselje u kojem se nalazi uslikano vlažno stanište (po mogućnosti i koordinatu lokacije) te ime vlažnog staništa ako postoji (npr. potok Maslač, lokva Lumbarda itd.).
- ime fotografije, npr. „Ljubavni zov žabe odjekuje na korčulanskoj lokvi"


8. Fotografije primamo do 15. travnja 2018. godine

 


Iz „mora" pristiglih fotografija, javnim glasanjem na našoj Facebook stranici birat će se 20 najboljih koje će krenuti u nezaboravnu fotoavanturu i postati sastavni dio putujuće izložbe „Vodeni biseri jadranskih otoka" tijekom 2018. godine. Sve informacije o izložbi bit će pravovremeno stavljene na naše profile na društvenim mrežama te dodatno poslane svim sudionicima natječaja putem e-maila. Među izabranih 20, oni koji si daju posebno truda, bit će dodatno nagrađeni! Kako? Tako da će autori tri NAJ NAJ NAJbolje fotografije dobiti još Hyla majicu, rokovnik i „vodeni biserni nakit" – sigurno smo ti pobudili maštu i pitaš se što bi to moglo biti? Uključi se i saznaj! Osvoji nagradu! Postani dio biserne ogrlice Jadrana!

Zato ne čekaj, već okini savršenu fotku i neka upravo ona približi ljudima nepoznatu prirodnu ljepotu jadranskih otoka!

 

plakatfotonatječaj

 

Slanjem fotografija na ovaj natječaj daje se suglasnost da se one smiju koristiti od strane Udruge Hyla i njenih ovlaštenih predstavnika za izložbe i daljnju promociju projekta „Vodeni biseri jadranskih otoka", uz obavezno navođenje izvornog autora fotografije. Bilo koji prikupljeni osobni podaci sudionika natječaja bit će korišteni isključivo za potrebe provedbe natječaja, čuvat će se u strogoj tajnosti i neće se prosljeđivati trećim fizičkim ili pravnim osobama, izuzev isticanja autora fotografije na samoj izložbi.

Godišnji izvještaj rada Udruge 2016.

Ovdje možete pročitati sve o radu Udruge tijekom 2016. godine. Godišnji izvještaj preuzmite ovdje.

godisnji1

Vodeni biseri jadranskih otoka u časopisu SMIB

U studenom broju dječjeg časopisa SMIB, u rubrici Lijepa naša, učenici mogu saznati sve o lokvama i ostalim vlažnim staništima naših otoka koje želimo zaštititi kroz naš projekt Vodeni biseri jadranskih otoka, financiran od strane švicarske fondacije MAVA. Osim edukativnih tekstova i zanimljivih fotografija, duplericu krasi i minikviz o vlažnim staništima te poziv djeci na javljanje i slanje fotografija lokvi.

Jako je važno podići svijest najmlađim generacijama o važnosti zaštite bioraznolikosti i ovim se putem zahvaljujemo urednici časopisa Snježani Marić što nam je pružila savršenu priliku da to i ostvarimo.

Ispod možete pročitati članak!

 

SMIB naslovnica

Joomla templates by a4joomla