countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Hylina predavanja 20.04.2016.

HHD – Hyla poziva vas na predavanje "HLADNOKRVNA EKSPLOATACIJA – prekogranični promet i trgovina gmazovima i CITES konvencija" koje će održati Vida Posavec Vukelić, dipl. inž. biologije u srijedu 20. travnja 2016. godine u 18 sati u vijećnici na Biološkom odsjeku PMF-a u organizaciji HHD - Hyla.

Nakon predavanja pozivamo sve članove na druženje uz kavu/čaj/pivo :).

O predavanju:

Egzotični kućni ljubimci, kože i luksuzni kožni proizvodi, modni dodaci, kozmetička, farmaceutska i prehrambena industrija, tradicionalna medicina, lovački trofeji, suveniri, pa čak i opijati… živi gmazovi, te njihovi dijelovi ili derivati, prisutni su na različitim tržištima diljem svijeta. Stoga se brojne vrste gmazova danas naveliko uzgajaju u različite svrhe, ali nažalost i dalje ostaju žrtve prekomjerne eksploatacije, te su česta meta kolekcionara, uzgajivača ili pojedinaca željnih lake i brze zarade. Međunarodna trgovina, pogotovo ilegalna, predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku gmazova te je mnoge vrste dovela na rub istrebljenja. Stoga je danas gotovo 900 vrsta gmazova zaštićeno Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) kojoj je svrha regulirati i nadzirati međunarodnu trgovinu divljim vrstama, te osigurati da ona ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. Međutim, dokle god postoje pojedinci spremni platiti vrtoglave iznose u želji za posjedovanjem rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta, ili luksuznih proizvoda, ne mareći pritom za zakonitost njihova podrijetla, postojat će i ilegalna trgovina divljim vrstama. Vrste se krijumčare do konačnog odredišta, ili se pak lažno deklariraju kao primjerci iz uzgoja, te ulaze na legalno tržište gdje postižu astronomske cijene, što pak potiče kontinuirano ilegalno uzimanje gmazova iz prirode i razvoj crnog tržišta.

Što je točno CITES, čemu služi i kako djeluje, koje vrste gmazova se nalaze na CITES-u, koji primjerci se najčešće nalaze u uzgoju i trgovini, zašto uzgoj gmazova može biti podjedanko dobar kao i loš za njihovo očuvanje, koje vrste su najpogođenije ilegalnom trgovinom, kako se sve švercaju gmazovi, koje vrste i primjerci su najčešći predmet zaplijena, te kakva je situacija u Republici Hrvatskoj i koliko je zavičajna herpetofauna pogođena ilegalnom trgovinom, saznajte na predavanju.

Predavanje drži:

Vida Posavec Vukelić, dipl. inž. biologije, diplomirala je biologiju, smjer ekologija, na PMF-u, te od 2003. godine radi u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (nekad Državni zavod za zaštitu prirode), koja je nadležno stručna institucija za provedbu CITES konvencije u Republici Hrvatskoj. Tematikom prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama bavi se od 2009. godine, te je redoviti predstavnik Republike Hrvatske na sastancima Znanstvenog odbora država članica EU za provedbu CITES konvencije. Također, redovito sudjeluje u edukaciji carinskih djelatnika, granične veterinarske i fitosanitarne inspekcije, te inspekcije zaštite prirode o identifikaciji i prepoznavanju CITES primjeraka, te pruža stručnu pomoć navedenim službama prilikom nadležnog postupanja, zapljena i redovitih nadzora.

 

Posavec predavanje naslovnica

 

 

Link na Facebook event: Hylina predavanja (20.04.2016.)

Ovaj tjedan u herpetologiji 06.04.2016

 

OTUH IV hr

 

Klikom na sliku otvara se prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Izložba o ivanjskom rovašu – PP Papuk

Hyla već šest godina istražuje biologiju i ekologiju našeg najmanjeg guštera – ivanjskog rovaša (Ablepharus kitaibelii). Istraživanja su se vršila na području Parka prirode Papuk, jednom od samo dva područja rasprostranjena ove vrste u Hrvatskoj. Ova populacija živi na toplim južnim padinama vrhova Turjak-Mališćak-Pliš iznad Velike, a druga hrvatska populacija rasprostranjena je u gradu Iloku i njegovoj bližoj okolici.
Ovaj dugogodišnji projekt financirala je Javna ustanova Papuk, a učitelj Frano Barišić, koji je ujedno i član Hyla-e te njegovi učenici iz Katoličke gimnazije u Požegi, napravili su izložbu o ivanjskom rovašu naziva „Kako sačuvati najmanjeg guštera u Hrvatskoj". Oni su na projektu sudjelovali između 2012. i 2015. godine, a izložba je zamišljena kao nastavak na naših šest godina istraživanja ovog osjetljivog guštera.

 

IMG 5703 - Copy

 

Više o izložbi saznajte od Frane Barišića koga smo upitali sljedeća pitanja:

 

1. Kako ste došli na ideju napraviti izložbu o rovašu?

U sklopu projekta organizirali smo izložbu „Kako sačuvati najmanjeg guštera u Hrvatskoj" kojom želimo educirati učenike i građane o toj ugroženoj i rijetkoj vrsti gmaza koji obitava na Papuku. Ideju smo dobili od vaše izložbe koju ste proveli sa čovječjom ribicom prošle godine (Popis izložbi), tako da nam je Ana Štih tu jako pomogla svojim savjetima ali i Dušan Jelić i Senka Baškiera.

 

Rovas pred

 

2. Kakav je bio odaziv od strane djece u vezi izrade izložbe i posjeta?

Sve ilustracije na plakatima i prezentaciji su napravile djeca Katoličke gimnazije tako da su autentični. Isto tako 8 učenika je zaduženo da prezentiraju po drugim školama i da vode samu izložbu a na cijelom projektu do sad sudjelovalo je preko 50 đaka.

 

Rovas plak

 

3. Kakve rezultate očekujete od izložbe, odnosno koji je bio osnovni cilj?

Izložba je započela 30. ožujka 2016. godine i obići će 10 škola u Požeško-slavonskoj županiji i Srednju školu Ilok u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U svakoj školi izložba će trajati pet dana (od ponedjeljka do petka). Svakog ponedjeljka učenici Katoličke gimnazije zajedno s djelatnicima Parka prirode Papuk održat će prezentaciju „Kako sačuvati najmanjeg guštera u Hrvatskoj" kao najavu izložbe u toj školi. Nakon predavanja slijedi razgledavanje izložbe. Nastavnicima biologije bit će proslijeđena prezentacija s materijalima kako bi oni ili učenici te iste škole mogli u periodu trajanja izložbe projekt prezentirati drugim razredima. Uz prezentaciju same izložbe djelatnici PP-a Papuk promoviraju i svoj novi edukativni priručnik za djecu "4kids" u kojem je glavna maskota ivanjski rovaš!

Učenici tijekom izložbe mogu nacrtati ili izraditi model ivanjskog rovaša ili se pak literarno izraziti (pjesma ili priča). Najbolji radovi bit će nagrađeni izletom u rujnu ili listopadu 2016. u Park prirode Papuk na lokaciju staništa ivanjskog rovaša. Odabrani đaci upoznat će živog ivanjskog rovaša i njegovo stanište te druge prirodne ljepote Parka prirode Papuk, nakon čega će biti organizirana i radionica za djecu na temu „Kako sačuvati najmanjeg guštera u Hrvatskoj". Izložba je do sad obišla dvije škole, na predavanju je bilo stotinjak djece plus oni koji su samostalno obišli izložbu!

Cilj je izložbe upoznati učenike i građane sa najmanjim gušterom u Hrvatskoj, upoznati ih s ugroženošću same vrste i njegovom staništu, a time ujedno i potaknuti đake da posjećuju prirodne baštine Požeško slavonske županije.

 

Rovas grup

 

Ovim se putem želimo zahvaliti JU Papuk, uz ogromne zahvale Frani Barišiću i učenicima Katoličke gimnazije u Požegi na iskazanom velikom trudu prilikom realizacije ove izložbe i podizanju razine svijesti tamnošnjih stanovnika o ovom osjetljivom gušteru i potrebi zaštite njegovih staništa.

Ovaj tjedan u herpetologiji 23.03.2016

 OTUH III hr

 

Klikom na sliku otvara se prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Novi web portal - „Parkovi Hrvatske“

Otvoren je novi web portal „Parkovi Hrvatske" s ciljem podizanja prepoznatljivosti naših 19 nacionalnih parkova i parkova prirode na web stranici www.parkovihrvatske.hr. Posjetitelji mogu po prvi puta na jednom mjestu saznati o prirodnima ljepotama Hrvatske te posebnostima svakog parka.


Web portal dio je projektnih aktivnosti vezanih uz učinkovito upravljanje posjetiteljima i stvaranja zajedničkog brenda „Parkovi Hrvatske". Cilj svih tih aktivnosti disperziranje je posjetitelja, smanjenje pritiska na prirodne vrijednosti najposjećenijih parkova i upoznavanje posjetitelja s vrijednostima svih drugih parkova. Projekt izrade zajedničkog web portala svih parkova realiziran je u sklopu PARCS projekta kojeg provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Hrvatskoj sredstvima darovnice Globalnog fonda za okoliš (GEF).

 

Zrinjevac parkovi


Novi je web portal službeno pokrenut u srijedu, 16. ožujka 2016. godine sa sadržajem dostupnim na četiri jezika: hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom. Na web portalu moguće je krenuti u virtualnu „šetnju" parkovima. Tamo je moguće pregledati i interaktivnu kartu s osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, njihovim atrakcijama te sadržajima koje nude. Putem ove karte može se i planirati putovanja prema udaljenosti ili sadržajima koje zanimaju posjetitelje (npr. 283 atrakcije u parkovima, 889 aktivnosti), pretraživati biciklističke rute, pješačke ili planinarske staze (1.172 staze i lokacije ucrtane su na karti, moguće je pregledati rute planinarskih ili biciklističkih staza, dobiti podatke o njihovoj težini, dostupnosti i sl.). Po prvi su puta označene i sve aktivnosti koje su prilagođene za osobe s invaliditetom.


Pokrenuta je i Facebook stranica „Parkovi Hrvatske", a radi se i na razvoju mobilne aplikacije „Parkovi Hrvatske" koja će omogućiti posjetiteljima olakšano kretanje u parkovima.
Promocija novog web portala i parkova održana je u subotu, 19. ožujka, na Zrinjevcu u Zagrebu. Svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode predstavljeno je na štandovima na Zrinjevcu, a posjetitelji su osim upoznavanja s novim web portalom, mogli saznati i sve o programima i atrakcijama u parkovima, te sudjelovati u kvizu znanja.

 

parkovi-hrvatske

Istraživanja riječne kornjače, 2015.

Tijekom 2015. godine članovi HHD-Hyla dvaput su posjetili Konavosko polje kako bi nastavili populacijska istraživanja na riječnoj kornjači koje financira Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije.

 

adultna ženka riječne kornjače
Prvi terenski izlazak bio je u lipnju, a drugi u kolovozu. Kao i svake prethodne godine istraživanja, primjenjivali smo istu metodologiju za hvatanje kornjača - postavljanje vrši te lov ručnom mrežom. Ukupno smo na oba terena ulovili i označili 79 jedinki riječne kornjače. Budući da u Konavoskom polju riječna i barska kornjača žive u sintopiji, paralelno uz riječne kornjače lovimo i označavamo barske kornjače, kojih smo ove godine označili 107. Sve jedinke smo nakon mjerenja i označavanja pustili natrag u prirodu na mjesto ulova.

lokva br.14

 

Tijekom 2014. godine započeli smo i reprodukcijska istraživanja riječne kornjače te iz prirode izuzeli tri gravidne ženke, koje su u ZOO vrtu grada Zagreba izlegle 17 mladunaca. Sve smo mladunce također označili urezivanjem oznake na oklopne kosti te ih tijekom terena u lipnju 2015. godine pustili natrag u prirodu. U svrhu nastavka reprodukcijskih istraživanja, izuzeli smo iz prirode u kolovozu nove gravidne ženke koje su u ZOO vrtu izlegle 11 mladunaca. Svi će mladunci u Konavosko polje biti vraćeni u proljeće 2016. godine.

leglo ženka 50   vracanje mladunaca 2015

                   jaja u ZOO vrtu                     vraćanje mladunaca u lipnju 2015

 

Ugroženost

Jedan od najvećih uzroka ugroženosti riječne kornjače nestanak je staništa, odnosno zahvati na vodenim tijelima koje kornjača naseljava. U Konavlima je tijekom 2009. godine jedan dio rijeke Konavočice bio kanaliziran te je postao nepogodan za riječne kornjače. Riječna kornjača preferira muljevita dna s puno vodene i obalne vegetacije koja im služi za prehranu, ali i skrovište za mlade jedinke. Kornjače su ektotermne životinje te im je sunčanje prijeko potrebno jer njime upijaju energiju, ali također toplina ubija sve alge i mikroorganizme s oklopa koji mogu dovesti do njegove nekroze. Sunčaju se ili na površini vode ili izvan vode, najčešće na obalama vodotokova. Betonirano korito onemogućava razvoj vegetacije, zakopavanje životinja u supstrat te otežava ili čak onemogućuje izlazak kornjača iz vode.

 

kanal betoniran

 

U lipnju 2015. g. ponovno smo zamijetili betoniranje prirodnih tokova, ali ovaj put se radilo o potoku u Konavoskom polju ispod sela Pridvorje (Slika 24). Cijelo korito potoka u potpunosti je obloženo velikim gromadama kamenja. Takav potok više ne predstavlja pogodno stanište za mnoge životinje, poput riba, kukaca, ali i slatkovodnih kornjača. Životinje koje izvana padnu u takav potok (gušteri, zmije, žabe, kopnene kornjače, sisavci) ostanu zarobljene u njemu budući da su obale u potpunosti okomite te onemogućavaju slobodan izazak. Pri padu u takav potok životinje se također mogu i ozlijediti, budući da je obala visoka, a dno obloženo kamenjem.

 

Istraživanja riječne kornjače nastavit ćemo i tijekom 2016. godine, a jedna od najvažnijih akcija bit će čišćenje nekoliko lokvi koje naseljavaju riječne kornjače.

Sudjelovanje na terenskom istraživanju za Yucatan anchialine fauna projekt

Od 7-17.3.2016. zaposlenica HHD – Hyla-e, Petra Kovač-Konrad sudjelovala je na terenskom istraživanju projekta Yucatan anchialine fauna project koji se održao u Meksiku. Projekt provodi Univesidad Autonoma de Mexico, Departamento de Zoologia u suradnji sa Texas A&M University u Galvestonu.

 

1 Ronjenje u cenote Zapote

                                                      Ronjenje u cenote Zapote

 

2 Ronjenje u sustavu Nohoch nah chich

                                               Ronjenje u sustavu Nohoch Nah Chich

 

Voditelj projekta je dr. Fernando Alvarez, a sudionici projekta su Pepe Villalobos, Adriana Berladini, Adriana Alanis, Brenda Duran, Sergio Abdiel Benítez León, Oliver Velazquez, Olinka Cortes, Alberto Mora, Rachel Roenfeldt i dr. Thomas Ilife. U sklopu projekta istraživalo se bioraznolikost cenota* kao anhialinih eko-sustava. Posjetilo se cenote Jailhouse koje su dio sustava Ox Bel Ha, Nohoch Nah Chich koje su dio sustava Sac Actun, Alamo i Zapote.

 

           3 Sakupljanje faune i mjerenje fizikalno kemijskih parametara  

   Sakupljanje faune i mjerenje fizikalno-kemijskih parametara

 

4 Sakupljanje Planktona
                                                                     Sakupljanje planktona

 

Cilj projekta bio je sakupiti faunu, izmjeriti fizikalno-kemijske parametre vode, snimiti materijal za dokumentarni film o istraživanju te napraviti foto-dokumentaciju. Ovaj teren početak je jedne dugotrajne međunarodne suradnje s Univesidad Autonoma de Mexico u kojoj će se razvijati znanje o prikupljanju podataka o potopljenim špiljskim sustavima i kršu kao takvom. Planira se zajednička prijava projekta i teren krajem lipnja.

 

* - Cenote - Wikipedia

Obnova lokve na Donjem Kamenjaku, 2015

U proljeće 2015. godine, suradnjom Javne ustanove Kamenjak, Udruge Kal i Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla obnovljena je lokva na području Donjeg Kamenjaka.
Sve lokve predstavljaju neizmjerno bogatstvo ekosustava, budući da služe kao izvori pitke vode za npr. gmazove, ptice, sisavce, ali i kao stanište za brojne životinjske vrste (beskralježnjaci, ribe, vodozemci).

 

obnova lokve 1   obnova lokve 2   obnova lokve 3


Nakon obnove, članovi HHD-Hyla posjećivali su lokvu jednom mjesečno kako bi pratili dinamiku naseljavanja raznih životinja, s posebnim naglaskom na herpetofaunu i vretenca. Tijekom svih posjeta, oko novoobnovljene lokve, ali niti u njoj nismo zamijetili niti jednog predstavnika vodozemaca i gmazova vezanih za vodu. To je sasvim razumljivo, budući da lokva dugo vremena nije bila povoljno stanište za mriješćenje vodozemaca i treba proći neko vremensko razdoblje da određene vrste dođu na lokvu.


Za razliku od herpetofaune, vretenca su se na lokvi počela pojavljivati već dva mjeseca nakon njezine obnove. To nije iznenađujuće budući da vretenca lete i samim je time proces naseljavanja brži. U periodu od srpnja do listopada 2015. godine ukupno smo na novoobnovljenoj lokvi zabilježili 14 vrsta vretenaca.


Osim beskralježnjaka na lokvi smo zamijetili i ptice te tragove divljači, a sve to pokazuje kolika je ogromna bila potreba za njezinom obnovom.

Joomla templates by a4joomla