countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Novi web portal - „Parkovi Hrvatske“

Otvoren je novi web portal „Parkovi Hrvatske" s ciljem podizanja prepoznatljivosti naših 19 nacionalnih parkova i parkova prirode na web stranici www.parkovihrvatske.hr. Posjetitelji mogu po prvi puta na jednom mjestu saznati o prirodnima ljepotama Hrvatske te posebnostima svakog parka.


Web portal dio je projektnih aktivnosti vezanih uz učinkovito upravljanje posjetiteljima i stvaranja zajedničkog brenda „Parkovi Hrvatske". Cilj svih tih aktivnosti disperziranje je posjetitelja, smanjenje pritiska na prirodne vrijednosti najposjećenijih parkova i upoznavanje posjetitelja s vrijednostima svih drugih parkova. Projekt izrade zajedničkog web portala svih parkova realiziran je u sklopu PARCS projekta kojeg provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Hrvatskoj sredstvima darovnice Globalnog fonda za okoliš (GEF).

 

Zrinjevac parkovi


Novi je web portal službeno pokrenut u srijedu, 16. ožujka 2016. godine sa sadržajem dostupnim na četiri jezika: hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom. Na web portalu moguće je krenuti u virtualnu „šetnju" parkovima. Tamo je moguće pregledati i interaktivnu kartu s osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, njihovim atrakcijama te sadržajima koje nude. Putem ove karte može se i planirati putovanja prema udaljenosti ili sadržajima koje zanimaju posjetitelje (npr. 283 atrakcije u parkovima, 889 aktivnosti), pretraživati biciklističke rute, pješačke ili planinarske staze (1.172 staze i lokacije ucrtane su na karti, moguće je pregledati rute planinarskih ili biciklističkih staza, dobiti podatke o njihovoj težini, dostupnosti i sl.). Po prvi su puta označene i sve aktivnosti koje su prilagođene za osobe s invaliditetom.


Pokrenuta je i Facebook stranica „Parkovi Hrvatske", a radi se i na razvoju mobilne aplikacije „Parkovi Hrvatske" koja će omogućiti posjetiteljima olakšano kretanje u parkovima.
Promocija novog web portala i parkova održana je u subotu, 19. ožujka, na Zrinjevcu u Zagrebu. Svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode predstavljeno je na štandovima na Zrinjevcu, a posjetitelji su osim upoznavanja s novim web portalom, mogli saznati i sve o programima i atrakcijama u parkovima, te sudjelovati u kvizu znanja.

 

parkovi-hrvatske

Istraživanja riječne kornjače, 2015.

Tijekom 2015. godine članovi HHD-Hyla dvaput su posjetili Konavosko polje kako bi nastavili populacijska istraživanja na riječnoj kornjači koje financira Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije.

 

adultna ženka riječne kornjače
Prvi terenski izlazak bio je u lipnju, a drugi u kolovozu. Kao i svake prethodne godine istraživanja, primjenjivali smo istu metodologiju za hvatanje kornjača - postavljanje vrši te lov ručnom mrežom. Ukupno smo na oba terena ulovili i označili 79 jedinki riječne kornjače. Budući da u Konavoskom polju riječna i barska kornjača žive u sintopiji, paralelno uz riječne kornjače lovimo i označavamo barske kornjače, kojih smo ove godine označili 107. Sve jedinke smo nakon mjerenja i označavanja pustili natrag u prirodu na mjesto ulova.

lokva br.14

 

Tijekom 2014. godine započeli smo i reprodukcijska istraživanja riječne kornjače te iz prirode izuzeli tri gravidne ženke, koje su u ZOO vrtu grada Zagreba izlegle 17 mladunaca. Sve smo mladunce također označili urezivanjem oznake na oklopne kosti te ih tijekom terena u lipnju 2015. godine pustili natrag u prirodu. U svrhu nastavka reprodukcijskih istraživanja, izuzeli smo iz prirode u kolovozu nove gravidne ženke koje su u ZOO vrtu izlegle 11 mladunaca. Svi će mladunci u Konavosko polje biti vraćeni u proljeće 2016. godine.

leglo ženka 50   vracanje mladunaca 2015

                   jaja u ZOO vrtu                     vraćanje mladunaca u lipnju 2015

 

Ugroženost

Jedan od najvećih uzroka ugroženosti riječne kornjače nestanak je staništa, odnosno zahvati na vodenim tijelima koje kornjača naseljava. U Konavlima je tijekom 2009. godine jedan dio rijeke Konavočice bio kanaliziran te je postao nepogodan za riječne kornjače. Riječna kornjača preferira muljevita dna s puno vodene i obalne vegetacije koja im služi za prehranu, ali i skrovište za mlade jedinke. Kornjače su ektotermne životinje te im je sunčanje prijeko potrebno jer njime upijaju energiju, ali također toplina ubija sve alge i mikroorganizme s oklopa koji mogu dovesti do njegove nekroze. Sunčaju se ili na površini vode ili izvan vode, najčešće na obalama vodotokova. Betonirano korito onemogućava razvoj vegetacije, zakopavanje životinja u supstrat te otežava ili čak onemogućuje izlazak kornjača iz vode.

 

kanal betoniran

 

U lipnju 2015. g. ponovno smo zamijetili betoniranje prirodnih tokova, ali ovaj put se radilo o potoku u Konavoskom polju ispod sela Pridvorje (Slika 24). Cijelo korito potoka u potpunosti je obloženo velikim gromadama kamenja. Takav potok više ne predstavlja pogodno stanište za mnoge životinje, poput riba, kukaca, ali i slatkovodnih kornjača. Životinje koje izvana padnu u takav potok (gušteri, zmije, žabe, kopnene kornjače, sisavci) ostanu zarobljene u njemu budući da su obale u potpunosti okomite te onemogućavaju slobodan izazak. Pri padu u takav potok životinje se također mogu i ozlijediti, budući da je obala visoka, a dno obloženo kamenjem.

 

Istraživanja riječne kornjače nastavit ćemo i tijekom 2016. godine, a jedna od najvažnijih akcija bit će čišćenje nekoliko lokvi koje naseljavaju riječne kornjače.

Sudjelovanje na terenskom istraživanju za Yucatan anchialine fauna projekt

Od 7-17.3.2016. zaposlenica HHD – Hyla-e, Petra Kovač-Konrad sudjelovala je na terenskom istraživanju projekta Yucatan anchialine fauna project koji se održao u Meksiku. Projekt provodi Univesidad Autonoma de Mexico, Departamento de Zoologia u suradnji sa Texas A&M University u Galvestonu.

 

1 Ronjenje u cenote Zapote

                                                      Ronjenje u cenote Zapote

 

2 Ronjenje u sustavu Nohoch nah chich

                                               Ronjenje u sustavu Nohoch Nah Chich

 

Voditelj projekta je dr. Fernando Alvarez, a sudionici projekta su Pepe Villalobos, Adriana Berladini, Adriana Alanis, Brenda Duran, Sergio Abdiel Benítez León, Oliver Velazquez, Olinka Cortes, Alberto Mora, Rachel Roenfeldt i dr. Thomas Ilife. U sklopu projekta istraživalo se bioraznolikost cenota* kao anhialinih eko-sustava. Posjetilo se cenote Jailhouse koje su dio sustava Ox Bel Ha, Nohoch Nah Chich koje su dio sustava Sac Actun, Alamo i Zapote.

 

           3 Sakupljanje faune i mjerenje fizikalno kemijskih parametara  

   Sakupljanje faune i mjerenje fizikalno-kemijskih parametara

 

4 Sakupljanje Planktona
                                                                     Sakupljanje planktona

 

Cilj projekta bio je sakupiti faunu, izmjeriti fizikalno-kemijske parametre vode, snimiti materijal za dokumentarni film o istraživanju te napraviti foto-dokumentaciju. Ovaj teren početak je jedne dugotrajne međunarodne suradnje s Univesidad Autonoma de Mexico u kojoj će se razvijati znanje o prikupljanju podataka o potopljenim špiljskim sustavima i kršu kao takvom. Planira se zajednička prijava projekta i teren krajem lipnja.

 

* - Cenote - Wikipedia

Obnova lokve na Donjem Kamenjaku, 2015

U proljeće 2015. godine, suradnjom Javne ustanove Kamenjak, Udruge Kal i Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla obnovljena je lokva na području Donjeg Kamenjaka.
Sve lokve predstavljaju neizmjerno bogatstvo ekosustava, budući da služe kao izvori pitke vode za npr. gmazove, ptice, sisavce, ali i kao stanište za brojne životinjske vrste (beskralježnjaci, ribe, vodozemci).

 

obnova lokve 1   obnova lokve 2   obnova lokve 3


Nakon obnove, članovi HHD-Hyla posjećivali su lokvu jednom mjesečno kako bi pratili dinamiku naseljavanja raznih životinja, s posebnim naglaskom na herpetofaunu i vretenca. Tijekom svih posjeta, oko novoobnovljene lokve, ali niti u njoj nismo zamijetili niti jednog predstavnika vodozemaca i gmazova vezanih za vodu. To je sasvim razumljivo, budući da lokva dugo vremena nije bila povoljno stanište za mriješćenje vodozemaca i treba proći neko vremensko razdoblje da određene vrste dođu na lokvu.


Za razliku od herpetofaune, vretenca su se na lokvi počela pojavljivati već dva mjeseca nakon njezine obnove. To nije iznenađujuće budući da vretenca lete i samim je time proces naseljavanja brži. U periodu od srpnja do listopada 2015. godine ukupno smo na novoobnovljenoj lokvi zabilježili 14 vrsta vretenaca.


Osim beskralježnjaka na lokvi smo zamijetili i ptice te tragove divljači, a sve to pokazuje kolika je ogromna bila potreba za njezinom obnovom.

Herpetološko predavanje 15/03/2016

HHD - Hyla poziva vas na predavanje "MAROKO - KAKO TO RADE PRAVI BERBERI!" koje će održati naša zaposlenica Katarina Koller, mag. biol. exp. u utorak 15. ožujka 2016. godine u 18 sati u vijećnici na Biološkom odsjeku PMF-a u sklopu predavanja koje organizira HHD - Hyla.

 

Nakon predavanja pozivamo sve članove na ugodno druženje.

 

O predavanju:

Maroko se nalazi u jednoj od biološki najraznovrsnijih regija sjeverne Afrike! Egzotična je zemlja koja se nalazi na prijelazu arapskog i muslimanskog te svijeta pruža prvi okus Afrike za većinu Europljana. Pridružite nam se na ovom zanimljivom predavanju i saznajte kakve je sve životinjske vrste, prirodne fenomene, strane mirise, kulture, izolirane planinske regije, uzburkane oceane, pustinjska prostranstva i berberska sela zabilježila zaposlenica Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla, Katarina Koller. Isto tako, pokušat će vam prenijeti najmaštovitija trgovanja i prijateljstva te „brzi tečaj kako postati vrhunski biznismen uz praktičnu primjenu". Duboko udahnite i uronite u ovu pustolovinu s nama u utorak, 15.03.2016. Predavanje će se održati na hrvatskom jeziku.

 

Predavanje drži:

Katarina Koller, mag. biol. exp., zaposlenica HHD - Hyla od 2014. godine. Diplomirala je 2013. godine s temom „Rasprostranjenost i zaštita vrste Proteus anguinus Laurenti, 1768 u Hrvatskoj". U uredu HHD – Hyla, između ostalog, radi na „Projektu zaštite čovječje ribice u Hrvatskoj", a u slobodno vrijeme bavi se speleologijom. Član je PDS Velebita i Speleološkog odsjeka Velebit.

 

Koller Maroko 2

Ovaj tjedan u herpetologiji 09.03.2016

 

OTUH II hr

 

Klikom na sliku otvara se prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Istraživanje jedine poznate populacije riđovke u Varaždinskoj županiji

Unatoč činjenici da je riđovka, Vipera berus, najrasprostranjenija vrsta terestričke zmije na svijetu, njezine populacije u Republici Hrvatskoj vrlo su ugrožene. Širenje obradivih površina, prekomjerno korištenje pesticida, ubrzana deforestacija i fragmentacija staništa širenjem ljudskih naselja svakako su glavni razlozi ugroženosti hrvatskih populacija. Upravo iz tog razloga, svaki novi nalaz riđovke od velike je važnosti. Članovi Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla (Paula Dvorski i Igor Vilaj) 6. ožujka 2016. godine posjetili su jedinu zasad poznatu populaciju riđovke u Varaždinskoj županiji u mjestu Lunjkovec, nedaleko od grada Ludbrega. Prisutnost ove populacije otkrivena je tek 2014. godine u sklopu projekta „Istraživanja herpetofaune Varaždinske županije s posebnim naglaskom na zmije otrovnice" koju je financirala Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim područjima na području Varaždinske županije.

 

 

Vara Igor


 

Tijekom terenskog izlaska pronađene su dvije jedinke riđovke (juvenilna jedinka i odrasli mužjak). Zbog intenzivnih kiša posljednih tjedana šuma je pretežito poplavljenja što otežava istraživanje. No s obzirom da proljeće još nije službeno ni počelo, a priroda se tek budi ovo je itekako uspješan terenski izlazak. Osim riđovke, članovi su uočili aktivnost malog vodenjaka (Lissotriton vulgaris) te šumske smeđe žabe (Rana dalmatina).

 

Vara ridjovka

 

 


Uočen je i značajan ljudski utjecaj jer je jedna velika livada usred šume pretvorena u oranicu, što bi moglo imati značajne posljedice na ovdašnju populaciju riđovke te je svakako nužno pratiti daljni razvoj situacije. Navedena činjenica samo upućuje na važnost stalnog monitoringa spomenute populacije.

 

Vara polje
Članovima HHD-Hyla velika je želja nastaviti monitoring spomenute populacije Capture Mark Recapture metodom, kako bi prikupili dodatna saznanja o ovoj izoliranoj i ugroženoj vrsti. Nadamo se da će u budućnosti postojati veći interes za financiranje ovog istraživanja.

 

Vara lijepa ridjovka

Inventarizacija leptira i vretenaca u Varaždinskoj županiji, 2015

Europska unija obavezala se štititi biološku raznolikost i zaustaviti njezin gubitak u Europi do 2020. godine, te je u svrhu toga uspostavila Natura 2000 ekološku mrežu. Ta mreža sastavljena je od područja koja su važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova unutar Europske unije. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. U Hrvatskoj je dosad proglašeno oko 1.100 Natura 2000 područja, a jedno od njih su i livade uz rijeku Bednju u Varaždinskoj županiji.


Kako su Natura 2000 područja u Hrvatskoj od posebne važnosti budući da doprinose očuvanju ugroženih divljih vrsta i staništa, odlučili smo provesti projekt inventarizacije danjih leptira i vretenaca livada uz rijeku Bednju. Budući da su zakonom sve vrste vretenaca zaštićene, inventarizacija faune vretenaca, ali i faune leptira Natura 2000 područja povećava važnost i značaj samih zaštićenih područja.

Projekt je financirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije.

 bednja 5

 

Na istraživanom području zabilježili smo ukupno 47 vrsta dnevnih leptira. Ovo je poprilično visok broj vrsta, ukoliko uzmemo u obzir da su sva posjećena staništa prilično jednolika i općenito ne predstavljaju pogodna staništa za veliki broj dnevnih leptira. Ukoliko tu brojku stavimo u kontekst faune Hrvatske, koja zasad broji 195 vrsta, možemo zaključiti da na istraživanim livadama možemo pronaći gotovo 25% faune Hrvatske. Ovo ukazuje na visoku raznolikost ovog područja i na važnost za očuvanje istog. Tijekom istraživanja zabilježili smo tri Natura 2000 vrste leptira te šest vrsta s Crvenog popisa leptira Hrvatske.

 

 bednja 3     Bednja 1

 

Tijekom istraživanja zabilježili smo ukupno 23 vrste vretenaca. Broj vrsta utvrđenih za faunu vretenaca vlažnih livada uz rijeku Bednju predstavlja 32,39% od ukupnog broja vrsta vretenaca u Hrvatskoj. Tako mali broj zabilježenih vrsta vretenaca očekivan je, budući da smo se tijekom istraživanja koncentrirali samo na Natura 2000 staništa unutar kojih nije bilo puno vodenih tijela. Tijekom istraživanja zabilježili smo jednu Natura 2000 vrstu te tri vrste s Crvenog popisa vretenaca Hrvatske.

 

Ugroženost

Unatoč tome što sve posjećene lokacije spadaju u zaštićeno Natura 2000 područje, prilikom terenskih obilazaka primjetili smo nepravilno upravljanje staništem. Glavni negativni utjecaj kojeg smo primjetili bilo je paljenje dijelova livada, koje služi kao zamjena za uklanjanje pokošene vegetacije s njih. Ovo je neprimjeren način upravljanja livadama koje se nalaze unutar Natura 2000 područja, budući da se na ovaj način unište svi kukci prisutni na tom području, uključujući i jajašca i gusjenice leptira. Ovakva praksa izuzetno je neprimjerena i potrebna je stroža kontrola od strane odgovornih tijela. Umjesto paljenja, potrebno je fizičko uklanjanje pokošenog biljnog materijala s livade, kako bi se spriječio razvoj drugog stanišnog tipa i naseljavanje invazivnih biljaka.

 bednja 4

 

Kako bismo dali još veći značaj Natura 2000 livadama uz rijeku Bednju, tijekom 2016. godine ćemo nastaviti suradnju s Javnom ustanovom te inventarizirati faunu noćnih leptira na Natura 2000 livadama.

Joomla templates by a4joomla