countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Nastavak speleoloških i speleoronilačkih istraživanja u NP Krka

U razdoblju od 1. do 10. srpnja 2016. godine zaposlenici Hyla-e i njihovi vanjski suradnici proveli su terenski dio istraživanja u sklopu projekta „Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka I, III, IV i V" financiranom od strane Nacionalnog parka Krka.

 

Špilje Miljacke I – V nalaze se u kanjonu rijeke Krke u blizini hidroelektrane Miljacka i već su bile predmet mnogih speleoloških, speleoronilačkih, biospeleoloških i drugih istraživanja. Kroz zadnjih nekoliko godina Hyla je u sklopu projekta Proteus provela veći broj monitoringa čovječje ribice koja je također jedan od prepoznatljivijih stanovnika ovih špilja. Znakovito je da su one hidrološki izrazito aktivne te su zbog toga posebno zanimljive, ali i zahtjevne za istraživanja. Prisutnost vodenog toka i potopljenih špiljskih kanala iziskuje upotrebu speleoronilačkih tehnika za napredovanje koje za sobom povlače i mukotrpne transporte teške ronilačke opreme u špiljskim kanalima.

Baza ovog istraživanja bila je smještena u zaseoku Čilaši kraj Oklaja što je zbog blizine kanjona Krke i istraživanih špilja bila idealna lokacija. Vremenski uvjeti su za vrijeme trajanja terena bili povoljni uz pustinjski vruće dane i neobično svježe i ugodne noći.
Terenska istraživanja imala su više ciljeva i zadataka, a svi su uspješno izvršeni. Zbog što veće efikasnosti i bolje iskorištenosti vremena, oformljeno je više ekipa koje su paralelno radile u različitim špiljama. Od zadataka je bilo potrebno napraviti sljedeće: iskrčititi put do špilja kroz zaraslu vegetaciju, pripremiti speleološku i ronilačku opremu, opremiti objekte za sigurno kretanje i transport opreme, fotografirati i snimiti suhe i podvodne dijelove špilja, provesti topografsko snimanje (izraditi nacrt), transportirati ronilačku opremu, provesti geološka te speleoronilačka istraživanja i sakupiti podzemnu faunu. Nakon krčenja puta kroz trnoviti gustiš i vizualnu provjeru hidroloških uvjeta u špiljama, istraživanja su mogla započeti.

       priprema-opreme-za-istrazivanje                        priprema za istrazivanje

Slika 1. i 2. Priprema opreme za istraživanje.

 

Ronjenje u potopljenom kanalu Miljacke III izvršeno je odmah na početku terenskih aktivnosti. Tijekom urona kanal je fotografiran, napravljen je topografski nacrt te je uzorkovana fauna. Do špilje je oprema transportirana plivanjem po jednom od protočnih jezera rijeke Krke što je bio veoma lijep doživljaj. Ulaz u špilju nalazi se kraj velikog slapa koji uz stijene, sedrene skokove i viseće biljke ostavlja dojam nekog filma o Indiana Jonesu.

ulaz u miljackuiii

Slika 3. Ulaz u Miljacku III.


U špilju Miljacka V transportirana je ronilačka oprema te je izvršen jedan uron kojim su speleoronioci utvrdili spoj s Miljackom I izronivši u njoj. Tijekom urona izrađen je topografski nacrt, kanal je snimljen kamerom, a među ostalom faunom uočena je i čovječja ribica.

izrada nacrta                 izrada nacrta2

Slika 4. i 5. Izrada topografskog nacrta (crtač: Goran Rnjak)

 

Špilja Miljacka I zbog svoje je duljine i morfologije bila višestruko zahtjevnija za istraživanje te je opremljena užetima za sigurno kretanje i transport ronilačke opreme. Zanimljivo je da su speleolozi za prelazak jezera i transport opreme u potopljenom kanalu špilje odlučili iskoristiti gumeni čamac koji se odmah pri prvom prolasku u suženju kanala probušio. Kako bi spriječili potapanje u hladnoj vodi rupu su do pristajanja zatvorili prstom, a kasnije je oštećenje popravljeno i čamac je uspješno poslužio do kraja istraživanja. Teža ronilačka oprema je na pojedinim vertikalnim mjestima u kanalu podizana pomoću sistema „momčadskog potega" kako bi transport bio što lakši i brži. Prvi sifon u špilji istražen je u jednom uronu tijekom kojeg je ponovno potvrđen spoj s Miljackom V te je pritom topografski snimljen. U zadnjem, dalekom sifonu špilje Miljacka I izvršena su tri urona prilikom kojih je istraženo, fotografirano i topografski snimljeno oko 300 metara novog podvodnog kanala. Kanal ide dalje i potrebna su daljnja istraživanja. Paralelno su izvedena i geološka istraživanja špilje te kompletno topografsko snimanje svih suhih kanala. Neobično je da je gotovo u cijeloj špilji razina ugljičnog dioksida bila povišena, dok je u zadnjih 300-tinjak metara prije dalekog sifona razina prelazila i 3% što je zbog povećanog umora i zapuhivanja speleologa otežavalo transport opreme. Nesreća je bila u tome što je ronilačke boce nakon svakog urona bilo je potrebno iznositi van iz špilje, puniti ih zrakom te ih ponovno unositi do sifona.Prelazak-preko-jezera                            postavljanje precnice

Slika 6. Prelazak preko jezera.                                                                          Slika 7. Postavljanje prečnice.

Ronjenje-u-Miljacki-III

Slika 8. Ronjenje u sifonu u Miljacki I.

 

U špilji Miljacka IV sakupljena je podzemna fauna pomoću postavljenih zamki te je suhi dio špilje topografski snimljen. Također, u samom prostoru špilje napravljena su i preliminarna istraživanja provedena u svrhu izrade studije izvedivosti postavljanja podzemnog laboratorija za istraživanje i zaštitu čovječje ribice i drugih podzemnih vrsta. U tu svrhu postavljen je instrument za mjerenje temperature i razine vode kako bi se precizno utvrdila hidrološka aktivnost špilje.

biospeleoloska istrazivanja          geoloska istrazivanja miljackai

Slika 9. Biospeleološka istraživanja,postavljanje lovki za               Slika 10. Geološka istraživanja.

vodene beskralježnjake.    

 

Nakon provedenih istraživanja sva je oprema detaljno pregledana i oprana kako bi bila sigurna i spremna za druga istraživanja. Na kraju, sve podatke i materijale sakupljene na terenu potrebno je kabinetski temeljito obraditi kako bi rezultati bili što kvalitetniji. Kao nagradu za uspješan završetak terena, bez incidenata i neugodnih iznenađenja, naš marljivi kuhar spremio nam je teletinu ispod peke koju smo uz zvukove jazza iz radija s guštom smazali.

Zasluena-veera

Slika 11. Večera u lijepom okruženju.

Dani bioraznolikosti u nacionalnom parku Visoke Ture u Austriji

Naš zaposlenik, Toni Koren, sudjelovao je u 10. danima bioraznolikosti nacionalnog parka Visoke Ture (Hohe Tauern) u okolici sela Mallnitz u Austriji između 29. i 31.7.2016. godine. Ovaj događaj već desetu godinu za redom organizira i financira sam nacionalni park, u cilju okupljanja čim većeg broja stručnjaka biologa, koji će tijekom tri dana popisati bioraznolikost na za to određenom dijelu parka i na taj način doprinijeti poznavanju bioraznolikosti i efikasnijem upravljanju parkom. Ove godine na danima bioraznolikosti sudjelovao je veliki broj stručnjaka koji se bave botanikom, kornjašima, leptirima, skakavcima, opnokrilcima, šišmišima, pticama, gmazovima, vodozemcima te mnogim drugim skupinama.

 

zDSC03036

  zDSC03128

 

Fauna leptira Visokih Tura poprilično se razlikuje od faune naših krških planina. Na visokim planinskim vrhovima, kao i izoliranim riječnim dolinama Alpa nalazimo brojne glacijalne relikte, kao i neke endemične vrste i podvrste.

zDSC03237 Parnassius phoebus Papilionidae Lepidoptera

Parnassius phoebus (Papilionidae)

 

zDSC03087 Erebia pharte Nymphalidae Lepidoptera

 Erebia pharte (Nymphalidae)


Ovdje svakako treba istaknuti malog apolona (Parnassius phoebus) koji leti u dolinama potoka, na poprilično različitim staništima od našeg dobro poznatog crvenog apolona. U Alpama susrećemo i veliki broj šarenaca roda Erebia, kojih većinu ne nalazimo na području Hrvatske. Ponekad je moguće vidjeti i jednog od dvije vrste planinskih poštara roda Colias, posebice blijedog poštara (Colias paleno). Iako spada u noćne leptire, planinska ivanjska ptičica (Zygaena exulans) čest je leptir na višim nadmorskim visinama u Alpama. Osim njih, dodatnu čaroliju strmim pašnjacima daje i prisutnost blijede bisernice (Boloria pales). Ova izuzetno brza i agilna vrsta često se može opaziti i fotografirati dok se na cvijeću hrani ili otvorenih krila skuplja zrake sunca kako bi mogla nastaviti svoj let. Od plavaca na pašnjacima živi i planinski plavac (Polyommatus eros), vrsta prisutna i u Hrvatskoj na području Velebita i Dinare.

 

 zDSC03119 Colias paleno Pieridae Lepidoptera

Colias paleno (Pieridae)

 

zDSC03137 Zygaena exulans Zygaenidae Lepidoptera

Zygaena exulans (Zygaenidae)


Nadamo se da će se ovakva istraživanja nacionalnog parka nastaviti i dalje, kako bi mogli i ubuduće doživjeti ljepotu i čaroliju Alpa i njihovih skrivenih stanovnika.

 

zDSC03251 Boloria pales Nymphalidae Lepidoptera

Boloria pales (Nymphalidae)

Praćenje naseljavanja vretenaca na novoobnovljenu lokvu na Kamenjaku

U proljeće 2015. godine suradnjom Javne ustanove Kamenjak, Udruge Kal i Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla obnovljena je lokva na Donjem Kamenjaku koja sada predstavlja jedini izvor slatke vode na tom području. Kako bismo pokazali veliki značaj njezine obnove, tijekom 2016. godine na lokvi smo započeli provoditi projekt "Praćenje naseljavanja faune vretenaca na novoobnovljenu lokvu na Donjem Kamenjaku". Cijeli projekt financira Javna ustanova Kamenjak.

 

Kamenjak lokva


Jedan je od ciljeva ovog istraživanja saznati koje točno vrste vretenaca lokvu koriste za razmnožavanje, a kojim vrstama ona služi samo kao usputno stajalište prilikom njihovih čestih lutanja. Kako bismo to vidjeli, bilježimo ovipoziciju ili polaganje jaja odraslih ženki te determiniramo svlakove vretenaca koje pronalazimo na vegetaciji oko lokve. Kombinacijom ove dvije metode dobit ćemo uvid u to koje su vrste rezidentne na lokvi, a koje se ovdje pojavljuju samo povremeno, vjerojatno u preletu.
Tijekom istraživanja koristimo metodu ulovi/označi/ponovno ulovi te svakoj ulovljenoj jedinci označujemo stražnje krilo vodootpornim markerom. Po završetku projekta moći ćemo iz prikupljenih podataka procijeniti brojnost pojedinih vrsta vretenaca na novoobnovljenoj lokvi.

 

Kamenjak vretence

Odrasli mužjak vatrenog jurišnika (Crocothemis erythraea)


U istraživanje smo uključili i lokve na Gornjem Kamenjaku i Medulinu, budući da su one najbliža slatkovodna tijela. Na tim lokvama također primjenjujemo metodu ulovi/označi/ponovno ulovi. Oznake ulovljenih vretenaca na svim se lokvama razlikuju, kako bismo mogli saznati postoji li među lokvama povezanost, tj. putuju li vretenca s jedne lokve na drugu i koriste li sve tri lokve prilikom razmnožavanja.
Ovakav tip istraživanja do sada još nije napravljen u Hrvatskoj te će biti zanimljivo vidjeti dobivene rezultate.

Ovaj tjedan u herpetologiji 21.07.2016

 

OTUH IX hr

 

Klikom na sliku otvara se prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Istraživanje vodozemaca i gmazova na području šume Žutice

 Završeno je istraživanje vodozemaca i gmazova na području šume Žutice. Šuma Žutica nalazi se u poplavnoj zoni Lonjskog polja, južno od Ivanić-Grada, otprilike 30 km od Zagreba.

Cilj je ovog projekta bio inventarizirati vodozemce i gmazove na području šume Žutice tijekom 2016. godine kako bi se ubuduće moglo pratiti stanje ovih vrsta na tom području. Inventarizacija se odradila u sklopu projekta "Čudesna šuma Žutica" u sklopu međunarodnog projekta ''Jačanje zaštite rijeke Save i njenih poplavnih površina'' kojeg provodi Javna ustanova „Zeleni prsten" Zagrebačke županije, uz sufinanciranje njemačke zaklade EuroNatur.

Od navedenih Natura2000 vrsta prisutnih u Hrvatskoj, zabilježili smo crvenog mukača Bombina bombina (Linnaeus, 1758), barsku kornjaču Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) i velikog dunavskog vodenjaka Triturus dobrogicus (Kiritzescu, 1903). Zabilježene su i neke strogo zaštićene vrste na istraživanom području: gatalinka - Hyla arborea (Linnaeus, 1758), šumska smeđa žaba - Rana dalmatina Fitzinger in Bonaparte, 1838, močvarna smeđa žaba - Rana arvalis Nilsson, 1842, livadna gušterica - Lacerta agilis Linnaeus, 1758, smukulja - Coronella austriaca (Laurenti, 1768). Od ostalih vrsta, koje nisu u ove dvije kategorije, zabilježene su još i: riđovka - Vipera berus Linnaeus, 1758., sljepić – Anguis fragilis Linnaeus, 1758 te bjelouška – Natrix natrix. (Linnaeus, 1758). Našim istraživanjem zabilježeno je ukupno 15 vrsta, od čega devet vrsta vodozemaca i šest vrsta gmazova.

 

Lonjica

Rijeka Lonjica


Većina staništa koja smo obišli bila su u dobrom stanju. Samo je na nekim područjima zabilježen krupni otpad ili onečišćena voda. Na obiđenim lokacijama nalaze se i naftne bušotine, od kojih je na nekima zabilježena nafta na tlu ili u vodi pokraj bušotine.

 

Velika zelena žaba

Velika zelena žaba


Žutica je dobar primjer područja na kojem čovjek i priroda žive zajedno, ali smatramo da treba paziti na izljeve nafte iz bušotina i sanirati nastalu štetu u što kraćem mogućem roku kako ne bi ugrožavala živi svijet u bližoj okolini.

 

Riđovka

Riđovka

Revizorsko izvješće za 2015. godinu

Na dolje navedenim poveznicama možete pronaći izvještaj neovisnog revizora o revizijskom uvidu u godišnje financijsko izvješće i Godišnje financijsko izvješće za 2015. godinu Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla. Revizija je financirana od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u sklopu Institucionalna potpore stabilizaciji i/ili razvoju udruge.

 

Revizorsko izvješće 2015.

Godišnje financijsko izvješće za 2015.

 

mali rgb

Ovaj tjedan u herpetologiji 21.06.2016

 

OTUH VIII hr

 

Klikom na sliku otvara se prozor s poveznicama na svaku pojedinu vijest. Kliknite na naslov vijesti kako biste saznali više.

Intervencija na dojavu o zmiji u Zagrebu

Prekjučer popodne naš Mladen Zadravec dobio je dojavu o zmiji u dvorištu kuće na zapadnom dijelu Zagreba, u podsljemenskoj zoni, na samom rubu grada. Nakon kratke potrage, utvrdio je da je riječ o mladom mužjaku Eskulapove zmije (bjelica, smuk; Zamenis longissimus). To je uobičajena vrsta u zagrebačkoj okolici, ali i na nekim mjestima i unutar samog grada. Potpuno je bezopasna, neotrovnica je te je vrlo korisna jer se hrani miševima, štakorima i drugim sitnim sisavcima.
Zakonom je strogo zaštićena vrsta i ne smije se ubijati. Intervencija je prošla mirno, bez stresa za sve sudionike, uz maksimalnu suradnju same zmije. Pretpostavljamo da je slučajno zalutao, možda zbog radova koji su se nedavno izvodili u blizini.

 

Bjelica low

 

Detaljnije o njoj možete pročitati na sljedećim poveznicama ili na našoj stranici na popisu vodozemaca i gmazova Hrvatske:

Bjelica 1

Bjelica 2

Joomla templates by a4joomla