countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Putovanja jadranskim otocima, No.2 Dugi otok

2.Putovanja fbcover

 

Slijedi druga priča, drugi otok zvan i znan svima kao Dugi otok! Zasigurno ste s nestrpljenjem očekivali nastavak serijala o vlažnim staništima jadranskih otoka?! Hajdemo pogledati kakve novosti donosi ovaj nastavak terenskih putopisa s Jadrana!
Dugi otok, najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka, posjetili smo u svibnju, od 8. do 13.5.2017. Našu posjetu i istraživački plan najavili smo JU Natura Jadera (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije). Spremni za potragu - s topografskom i digitalnom ortofoto kartom u ruci, koordinatama iscrtanih vlažnih staništa i lokvi u GPS uređaju, fotoaparatom oko vrata, šeširom na glavi i entuzijazmom u duši razbježali smo se po terenu. U potrazi za vlažnim staništima, obišli smo cijeli Dugi otok, od sjevera do juga! Možemo zaključiti da je naziv „Dugi" zaista opravdan i primjeren za ovaj otok! Na njegovih 45 km dužine i širine između 1 i 4 km, fotointerpretacijom karata zabilježili smo 92 vodena tijela! Od čega su 2 bunara, 15 cisterni, 3 jezera, 1 kanal, 44 lokve, 26 povremenih vodotoka i 1 uvala s vegetacijom karakterističnom za slana vlažna staništa. U interesu našeg terenskog istraživanja bile su upravo lokve, najčešći i najvrijedniji oblici vlažnih staništa na našim otocima, koje smo željeli potvrditi, istražiti njihovo trenutno stanje i popisati biološku raznolikost.

 

 

Karta Vlazna stanista Dugog otoka

Slika 1. Karta vlažnih staništa Dugog otoka

 

Tijekom našeg boravka na otoku, posjetili smo ukupno 30-ak lokvi. Većina njih nastala je kao posljedica ljudskog djelovanja za potrebe poljoprivrede i stočarstva, a tek manji dio je prirodnog postanka, no i njihov opstanak također je ovisan o ljudskom djelovanju i korištenju. Primijetili smo velike površine prepuštene zarastanju što je posljedica dugogodišnjeg trenda raseljavanja i napuštanja otoka te sve rijeđeg obrađivanja zemlje. Takvo nas je stanje na terenu zabrinulo jer to znači da su i lokve prepuštene same sebi i čeka ih sudbina potpunog zarastanja i u konačnici nestanka. Iznimka su plodne doline i krasna polja poput Žmanskih jezera u zaleđu mjesta Žman, Dugo polje kraj mjesta Zaglav te Kruševo polje kraj mjesta Sali koje lokalno stanovništvo i dalje obrađuje, pritom brižno i razumno koristeći lokve te ih na taj način održava funkcionalnima. Kroz „ćakulu" s marljivim vinogradarima, maslinarima i poljoprivrednicima, saznali smo mnoge zanimljivosti o načinu korištenja lokvi kroz povijest i sadašnjost. Uskočite u dugootočki lokvarski vremeplov i prepustite se dinamičnoj priči o vodenim biserima koju smo izdvojili za vas!

 

MALO JEZERO, Žman
Plodna žmanska dolina smještena je na središnjem dijelu otoka, jugozapadno od mjesta Žman. Krije mnoštvo obradivih polja i vinograda te dva jezera - Malo i Velo jezero, poznata kao Žmanska jezera. Naš dolazak u dolinu prepunu zelenila i vegetacije u punom cvatu, okruženu i sakrivenu brežuljcima na surovom krškom terenu, podsjećao je na idilčan krajolik mitskog mjesta Shire iz romana Gospodar prstenova J.R.R. Tolkiena. Idilu krajolika upotpunuli su razgovori s nekoliko žmanskih poljoprivrednika koje smo zatekli u njihovim poljima. Kroz razgovor ispričali su nam da dolina periodično plavi tijekom kišnog dijela godine i da u potpunosti bude potopljena, a razina vode digne se i do 3 m. Ovu zimu i rano proljeće bilo je manje padalina te je razina vode porasla za oko 1 m, a polja su bila poplavljena sve do ožujka. Prisjeća se naš sugovornik, s prizvukom smijeha i zabrinutosti, jedne anegdote kada je ujesen, taman u vrijeme berbe grožda dolina poplavila. Kaže da su bili poput ribara na moru, veslali su kroz redove vinograda i ubirali plodove dozrijelog grožđa. Takve berbe za posjetitelje, turiste i nas istraživače zvuče kao atrakcija ili fikcija, a za lokalnog poljoprivrednika su briga i mukotrpan rad. Saznali smo informaciju da se u zadnjih 30-ak godina znalo dogoditi da se visok vodostaj u dolini zadrži sve do lipnja, što otežava rad na poljima i produžuje razdoblje dozrijevanja plodova. Usprkos tome, lokalno stanovništvo cijeni ovu dolinu i Žmanska jezera, vodene bisere koji su prirodni rezervoar pitke vode i vodocrpilište koje osigurava pitku vodu za Žman i okolna mjesta.

Dugi otok Malo jezero Žman

Slika 2. Bajkovita žmanska dolina s obradivim površinama i Malim jezerom

 

Iz skrovite oaze bioraznolikosti vlažnih staništa ovog otočkog bisera izdvajamo za vas fotografije nekoliko zanimljivih i fotogeničnih vrsta koje smo zabilježili na terenu...

 

Herpetofauna Dugi otok nazivi vrsta

Slika 3. Dio predstavnika herpetofaune Dugog otoka

 

Odonata Dugi otok nazivi - cropano u paintu

Slika 4. Dio predstavnika vretenaca Dugog otoka

 

Dugootočka priča ipak je mrvicu drugačija od prethodne! Zašto? Iz razloga što smo održali drugačiji tip edukacije – stručnu edukaciju za studente biologije Udruge BIUS (http://www.bius.hr/?p=1324 ) s Biološkog odsjeka PMF-a iz Zagreba, koji su u razdoblju našeg boravka na Dugom otoku, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Jadera i Javnom ustanovom Park prirode Telaščica organizirali istraživačko – edukacijski projekt „Insula Tilagus 2017.". Na terenu su nam se pridružili studenti triju sekcija – za leptire, vretenca i kopnene vode, koji su imali priliku kroz rad naučiti koje podatke i na koji ih način treba bilježiti za procjenu stanja vlažnih staništa, način i važnost korištenja GPS uređaja tijekom potrage, da su lokve stacionarne i ne bježe, ali ih je ponekad iznimno teško pronaći, koje sve skupine životinja i biljaka čine oazu bioraznolikosti takvih staništa te na koje karakteristike treba obratiti pozornost kod determinacije pojedinih vrsta ili staništa. Svim BIUS-ovcima zahvaljujemo na ugodnoj suradnji i druženju, a posebice Upravnom odboru koji nam je osigurao smještaj u kampu Kargita kraj Velog Rata te u PP Telašćica.

 

bius i Hyla-Dugi otok

Slika 5. BIUS-ovci i Hylaši – „zajedno smo jači“

 

Da su nam i otočani iznimno važni, pokazali smo „ad hoc" terenskom edukacijom lokalnih stanovnika. Ohrabrili smo ih da drže zmiju kravosasa u rukama koju smo netom prije uhvatili u blizini njihovog polja. Pomogli smo da prebrode strah i odbojnost prema njima te smo im kroz razgovor približili njihovu korisnost i dobrobit da budu u blizini obradivih površina.

Otocani i kravosas

Slika 6. Otočani i kravosasi

 

Priča o Dugom otoku ovdje staje, ali ne završava! U planu je novi jesenski posjet ovom biseru našeg Jadrana. Za sve pustolovce ide najava nove otočke avanture – putujemo južnije i sljedeća destinacija je Korčula, otok koji nas je oduševio! Zanima te zašto? Strpi se i pročitaj u broju No. 3 Korčula.
Pratite naše priče i putujte s nama jadranskim otocima...

Joomla templates by a4joomla