countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

EVS Contact Making seminar, Mollina

Od 25. do 30. kolovoza 2017 naš zaposlenik Mak Vujanović sudjelovao je na EVS Contact Making seminaru u španjolskom gradiću Mollini, blizu Malage. Na seminaru su sudjelovale 24 osobe iz zemalja diljem Europe, koje su zaposlene u udrugama, fakultetima ili državnim tijelima s EVS akreditacijom, uglavnom bez puno iskustva u provođenju volonterskih europskih projekata. Sudionici iz Španjolske, Italije, Bugarske, Turske, Norveške, Švedske, Danske, Finske, Mađarske i Hrvatske kroz pet dana međusobno su se upoznali, izmijenili kontakte i iskustva te uspostavili temelje daljnjim suradnjama.

 

EVS početna

 

Upoznavanje svih sudionika odlično je odrađeno s nekoliko grupnih igara, a svatko je predstavio svoju zemlju kreativnom TV reklamom te delicijama koje su se predstavljale na interkulturalnoj večeri. Što se samih organizacija tiče, svaki sudionik imao je deset minuta da predstavi svoju organizaciju i njene EVS aktivnosti putem prezentacije te plakata koji su ostali sudionici mogli proučiti i procijeniti odgovara li upravo ta organizacija njihovim željama.

 

EVS prezentacija

EVS interkulturalna večer

 

Svi sudionici osjećali su se kao tim, a tome je pomogla i mala team building aktivnost. Grupe od 5 do 6 ljudi prohodale su pitoresknim gradićem Mollinom i usput rješavale zadatke koji su uključivali grupno fotografiranje, otkrivanje činjenica o gradu te međusobno upoznavanje.

 

EVS Mollina

 

Pun pogodak bili su i takozvani „EVS speed dates“ gdje su sudionici, dvoje po dvoje, u 15 minuta pokušali doći na istu frekvenciju i dogovoriti se oko budućih suradnji. Kroz takav dijalog povežeš se s tek upoznatim individualcima i shvatiš da imate puno toga zajedničkog što se tiče problema i izazova s kojima se možete susresti prilikom prijavljivanja i izvršavanja EVS projekata.

 

EVS speed date

 

Osjećaj pripadnosti jednoj većoj grupi na trenutak nas je podsjetilo na samo volontiranje u stranoj zemlji, što će svakako koristiti prilikom naših druženja s volonterima. Zaista je rijetko da partnera u EVS projektu možeš osobno upoznati i popričati s njim te je upravo taj kontakt jedan od najvrijednijih iskustava ovog seminara.

 

EVS grupna

 

Ovaj seminar pokazao se iznimno potrebnim za Hylu, još neiskusnu udrugu što se tiče volonterskih projekata i otvorio joj vrata u međueuropsku volontersku mrežu, ali i donio potrebno znanje za upravljanje volonterima u širem smislu.

Djelić slagalice ogulinskog podzemlja – izvor špilja Gojak

U sklopu projekta financiranog od strane HEP-a, Udruga Hyla, uz pomoć HE Gojak, od 4. do 10. kolovoza, provodila je speleološka i speleoronilačka istraživanja u izvoru Gojačke Dobre u blizini Ogulina. Prva istraživanja ovog objekta provodio je Speleološki odsjek ''Željezničar'' krajem 90-ih godina.

 

HEP Priprema opreme Jenny Barnjak 2


Izvor špilja Gojak nalazi se u blizini HE Gojak te iz njega izvire Gojačka Dobra, koja ponire kao Ogulinska Dobra u sustav Đulin ponor – Medvedica u Ogulinu. Povezanost ovog objekta i ogulinskog područja te najvažnije, Đulinog ponora, nije upitna, zbog utvrđene zagađenosti vode i otpadnog materijala koji pluta podzemljem. Tijekom istraživanja primijećeni su ostaci raznog komunalnog smeća koje se zadržalo na dijelovima koji se nalaze iznad vode.

 

HEP Sifon Petra Kovač Konrad 1


Ulazak u objekt bio je zanimljiv poduhvat za speleološki tim. Za početak je bilo potrebno preroniti potopljen ulaz izvor špilje Gojak u dužini od 15 m. Od izlaska iz prvog sifona do drugog sifona u kojem su bila predviđena speleološka istraživanja vodi glavni kanal u duljini od 756 m. Cijelom dužinom prostranog kanala (širine i preko 10 m te isto tolike visine) protječe tok koji je na određenim dijelovima iznimno jak. Kretanje kroz objekt odradili smo u neoprenskim odjelima te smo plutajući bez većih poteškoća stigli do sifona. Na određenim dijelovima tok je toliko jak da formira brzace, međutim ti se dijelovi mogu izbjeći obilaskom kroz sporedne kanale. Temperatura vode je bila iznenađujuće visoka, pa je plivanje do drugog sifona u 17°C bilo i zabavno. S obzirom da se radi o aktivnom objektu s vodenim tokovima, vrlo se rijetko pronađu sige, tek na stropovima, gdje tok vode ima manji utjecaj. Najznačajniji su oblici u glavnom kanalu oni erozivni i to pretežito vrtložni lonci raznih dimenzija.

 

HEP Slap Petra Kovač Konrad 1


Speleoronioci su bili fokusirani na daljnje napredovanje u drugom sifonu, dok se ekipa za rad na suhome zaputila u Puhov kanal koji je do tada već bio istražen u dužinu od 165 m. Nastavilo se dalje raditi nakon skoka od 3 m i ušlo u novi splet kanala. Novi kanali izgledom podsjećaju na dosadašnju morfologiju Puhovog kanala, međutim nakon 30-ak m ušli smo u kanal drugačije morfologije. Do sada su prevladavali kanali širine 3-4 m i visine pretežito 1,5 m. Novi kanal širok je 5-6 m i isto tolike visine. Bilo je neobično hodati nakon toliko puzanja. Kanali su izuzetno blatnjavi, međutim suhi, što je omogućilo formiranje raznih speleoloških ukrasa. Kanali su ukrašeni s velikom količinom siga, saljeva i zavjesa. Speleomorfologija Puhovog kanala, a osobito novog kanala iza njega, u potpunosti se razlikuje od glavnog kanala kojim smo doplivali. Na određenim dijelovima gdje se kanal suzi osjeti se strujanje hladnog zraka što je zamjetno s obzirom da temperatura u objektu nije bila niska. Također, strujanje potvrđuje veliku količina koraloida okrenutih isključivo u jednom smjeru i to u cijeloj dužini kanala od otprilike 30-ak m.

 

HEP Slap Petra Kovač Konrad 2


Ronioci su nacrtali oko 150 m novog nacrta, maksimalne dubine do 30 m, međutim prava misterija i dalje ostaje odakle dolazi sva ta velika količina vode. Osim novo istraženih dijelova, pronašli smo i veliku koloniju Ogulinske spužvice – jedine podzemne slatkovodne spužve na svijetu.

 

HEP Ogulinska spužvica Frederic Swierczynski

Putovanja jadranskim otocima: Vlažna staništa, No. 3 Korčula

Putovanja fbcover

 

Otok Korčula treći je „biser na ogrlici“ jadranskih otoka kojeg smo posjetili od 6. do 13. lipnja 2017. u sklopu projekta „Vodeni biseri jadranskih otoka“! Nakon Murtera i Šolte, Korčula je predstavljala veći „zalogaj“. Naime, uredskim smo radom uz pomoć topografskih karata te ortofoto snimaka na Korčuli označili čak 73 vlažna staništa, od čega 41 lokvu. Od ostalih tipova vlažnih staništa najviše je zabilježeno povremenih vodotoka i cisterni, a tu su još bili prisutni i izvori, kanali, bunari i bazeni (Slika 1).

 

Karta Korčule hr verzija

Slika 1. Karta vlažnih staništa na otoku Korčula

 

 U tjedan dana uspjeli smo zabilježiti gotovo sve popisane lokve te neka nova staništa koja naša oštra oka nisu uspjela vidjeti u uredu kroz fotointerpretaciju karata. Najveća koncentracija lokvi prisutna je na istočnom dijelu otoka, oko Lumbarde te na središnjem dijelu oko naselja Blato i Smokvice u Blatskom polju. Želimo pohvaliti lokalno stanovništvo i naglasiti kako Korčulanke i Korčulani brinu o svojim lokvama! Briga je vezana uz činjenicu razvijenih poljoprivrednih djelatnosti otočana, gdje najviše prednjače maslinici i vinogradi (Slika 2).

 

Korčula vinograd

Slika 2. Lokva kraj vinograda

 

Lokve se održavaju i ostaju na životu, a vodu iz njih otočani koriste za navodnjavanje. Dosta lokvi zato je uređeno i ograđeno kamenim zidom što potencijalno smanjuje bioraznolikost iste, ali bolje je nego ih totalno zapustiti i prepustiti zaraštanju (Slika 3).

 

Korčula ograđena lokva

Slika 3. Lokva okružena kamenim zidom

 

Vlastitim opažanjem, ali i pričom s lokalnim stanovnicima doznali smo da se tradicionalno stočarstvo na otoku sve rijeđe prakticira, što svakako nije dobro za opstanak lokvi koje su u prošlosti imale upravo ulogu napajanja stoke. Na nekim lokvama uočili smo tragove divljači koje ih i dalje koriste za napajanje te ih na taj način održavaju funkcionalnima, no pritom često devastiraju suhozide koje je u prošlosti čovjek napravio i održavao. Sve ovo dokaz je da opstanak lokvi ovisi o otočanima!

Vremenska prognoza ovaj nas je put poslužila pa smo tijekom naših terenskih obilazaka i potragama za vlažnim staništima zabilježili raznoliku floru i faunu na i oko vlažnih staništa (Slika 4). Iznenadile su nas čak dvije zmije koje su utočište od velikih vrućina našle u vlažnim staništima. Kralj među zmijama četveroprugi kravosas (Elaphe quatourlineata) i brzi zmajur (Malpolon insignitus) ipak nisu izbjegli susret s nama, snalažljivim herpetolozima.

Kolaž faune

Slika 4. Dio faune otoka Korčule

 

Korčulanske lokve staništa su i najčešćeg vodozemca jadranskih otoka – zelene krastače (Bufotes viridis). No lokve, osim što pružaju dom i okrijepu mnogim životinjama, ponekad mogu postati i smrtonosne zamke za vodozemce, ali i ostale životinje koje nehotice padnu u njih. To se posebno odnosi na lokve s umjetnim, betoniranim, visokim i strmim obalama, a jednu takvu lokvu zabilježili smo i na Korčuli (Slika 5). Zbog visokih, strmih obala zelene krastače nisu bile u mogućnosti izaći na kopno, a mjesto za odmor pronalazile su na bačenim daskama i ostalom plutajućem smeću (Slika 6). Vodozemci ne žive tijekom cijele godine u vodi, već se nakon parenja vraćaju na kopno, a ovakve obale poremećuju im njihov prirodan ciklus i oni ostaju vječno zarobljeni unutar lokve. Jedno od mogućih rješenja postavljanje je dugačkih štapova ili dasaka koje se s obale spuštaju u vodu te omogućavaju životinjama da se po njima popnu i izađu van.

 

Korčula okomita lokva

Slika 5. Lokva s okomitim betoniranim obalama

 

Korčula zelene krastače

Slika 6. Nagurane zelene krastače na otpadu u lokvi

 

Po prvi smo put za otok zabilježili Natura 2000 vrstu barska kornjača (Emys orbicularis), ali i invazivnu žutouhu kornjaču (Trachemys scripta scripta). Također smo u desetak lokvi pronašli i zlatne ribice te invazivnu ribicu gambuziju, koje su ljudi unutra ubacivali zbog ukrasa, odnosno zbog smanjivanja brojnosti nepoželjnih kukaca poput komaraca.

 

Što se tiče edukativnih aktivnosti i stvaranja mreže volontera jadranskih otoka, na Korčuli su održane dvije radionice i dva predavanja o važnosti i zaštiti vlažnih staništa na otocima za učenike osnovnih škola.

U Osnovnoj školi Vela Luka predavanje je slušalo 50-ak učenika 5. i 6. razreda, a u Osnovnoj školi Blato 30-ak učenika petih razreda. Učenicima smo nakon interaktivnog predavanja podijelili diplome „Mladi zaštitnik lokve“ te jednostavne protokole za ispunjavanje tijekom posjeta lokalnim vlažnim staništima (Slika 7). Dječja radoznalost i aktiviranost tijekom predavanja daju nadu u osviještenost budućih generacija o važnosti zaštite, ne samo vlažnih staništa na otocima, već okoliša i prirode općenito. Kontakte s učiteljima, pedagozima, knjižničarima i ravnateljima održavat ćemo ove i sljedeće godine jer u planu nam je organizirati izložbe dječjih radova na temu vlažnih staništa koje bi bile postavljene u svim školama koje su nas ugostile i koje su izrazile želju za daljnjom suradnjom.

OŠ Blato grupna

Slika 7. Đaci iz OŠ Blato s diplomama „Mladi zaštitnik lokve“

 

U petak, 9. lipnja u 20:30 sati u Centru za kulturu Vela Luka naš zaposlenik Mak Vujanović održao je prvu otočku radionicu naziva „Vlažna staništa - legla komaraca ili oaze bioraznolikosti?“ (Slika 8). Na radionici je prisustvovalo 12 otočana, a radionica se sastojala od ankete koja je služila za ispitivanje mišljenja i znanja lokalnog stanovništva o vlažnim staništima te interaktivnog predavanja gdje su sudionici izrazili svoje brige i razmišljanja te se uključivali u rasprave o primjerima dobrih i loših praksa povezanih s opstankom vlažnih staništa na Korčuli te o svrhama lokvi na otoku. U ponedjeljak, 12. lipnja u 20:00 ista radionica održala se i u Centru za kulturu Korčula, uz nešto manju posjećenost. Usprkost tome interakcija svih pet dionika radionice je postignuta. Uz njihovo aktivno uključivanje, u ležernoj atmosferi raspravljalo se o sudbini vlažnih staništa na otoku i daljnjim suradnjama.

 

 Korčula radionica

Slika 8. Vlažna staništa - legla komaraca ili oaze bioraznolikosti? - Vela Luka

 

Naše terenske aktivnosti te najave radionica mogli su također popratiti i svi slušatelji lokalnih radija. „Zaplovili“ smo na frekvencijskim valovima Radija Val i Radija M u Veloj Luci te na Radiju Korčula u gradu Korčuli (Slika 9).

 

Radija kolaž

Slika 9. Gostovanja na Radio Korčula, Radio M i Radio Val

 

Za kraj, zahvaljujemo se Ranki Padovan na pomoći i društvu na terenima (Slika 10), Frani Fabrisu na ustupanju kontakata te Katici Smojver i udruzi Novi Otok na neizmjernoj pomoći u vezi planiranja našeg posjeta Korčuli te širenja vijesti o našim aktivnostima, pedagoginji Katarini Curać i učitelju prirode Toniju Šaletu iz OŠ Vela Luka te učiteljici prirode Maji Šeparović i ravnatelju Tonćiju Padovanu iz OŠ Blato na dodatnom trudu i strpljenju koje su nam iskazali tijekom užurbanih posljednjih dana školske godine. Zahvaljujemo se i Centrima za kulturu Vela Luka i Korčula na gostoprimstvu te svim sudionicima radionica na iskazanoj dobroj volji i pažnji, DVD-u Korčula na smještaju i iskazanom interesu za lokve zbog čega im je Hyla dodijelila diplomu „Mladi zaštinik lokve“, radijima Val, M te Korčula na ugodnoj i prijateljskoj atmosferi te na njihovoj zainteresiranosti za ovu temu koja često zaobilazi pozornost šire javnosti.

 

 Korčula Ranka

Slika 10. Terenski rad zajedno s Rankom Padovan, našim vodičem

 

Nove pustolovine očekuju nas na Rabu, a do tad vam šaljemo vlažni pozdrav!

Radionica za upravljanje volonterima, Orahovica, EVS

Od 4. do 7. sprnja u Orahovici naš zaposlenik Mak Vujanović sudjelovao je na višednevnoj radionici za upravljanje volonterima s naglaskom na EVS, organizirane od strane Crvenog križa Osijek. Zajedno s ostalim sudionicima koji su zaposleni u raznolikim organizacijama diljem Hrvatske naučio je mnogo o volonterima i volonterskim projektima.

 

Trinaest sudionika, dobnog raspona od 18 do 60 godina, slušalo je interaktivna predavanja kroz prezentacije, radilo umne vježbe, igralo edukacijske igre, riješavalo grupne kvizove s temom volontiranja i detaljno raspravljalo o različitim elementima upravljanja volonterima. Većina sudionika imala je iskustva s volonterima prije radionice te su oni s više iskustva redovito pomagali i usmjeravali one s manje.

 

P1420862

 

Prezentacije su ipak bile rijetke te su glavni fokus bili treninzi uma i male radionice o primjerima i situacijama iz stvarnog života koje se odnose na upravljanje volonterima. Kako odabrati volontera/e, koje im poslove smijete, a koje ne smijete zadati, kako ih ohrabrivati, kako riješiti razne probleme koji se mogu stvoriti, etičke dileme kroz upravljanje volonterima, kako dobiti i održati međusobno povjerenje itd.

 

P1430012

 

 

Ova će nam radionica puno pomoći oko volonterskih aktivnosti kroz naš projekt o zaštiti vlažnih staništa na jadranskim otocima, financiranog od strane MAVA-e. Organiziramo mrežu volontera koja će uključivati razne ljude s posjećenih otoka, a cilj je povezati sve otočane kojima je stalo do zaštite prirode. U našoj udruzi nema dovoljno zaposlenika koji bi cijelo vrijeme i na svim mjestima mogli biti aktivni oko zaštite vlažnih staništa pa je ovo odličan način za uključiti lokalno stanovništvo u aktivnu zaštitu vlažnih staništa.

 

P1420978

 

Dobili smo važan uvid o upravljanju volonterima koji nam je nedostajao, prvenstveno o koordinaciji naših otočkih volontera, te smo stekli mnoštvo znanja od trenera, ali i ostalih sudionika koji rade u organizacijama s više iskustva o temama volonterizma od nas. Ključno je bilo i povezivanje s raznolikim udrugama te stvaranje temelja za suradnju i međusobno pomaganje s ciljem kvalitetnijeg upravljanja volonterima, u sklopu projekta o zaštiti vlažnih staništa, ali i svih budućih projekata povezanih s volonterima.

Otkrivanje tajni podzemlja kanjona Krke

Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 8.do 16.7. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Bajkoviti pejzaži strmog kanjona rijeke Krke upotpunjeni su bujnim životom raznih vretenaca, kornjaša i leptira koji su razbijali težinu vrućih ljetnih dana. Početak svakog radnog dana započinjao je šetnjom od hidroelektrane Miljacka koja je početkom prošlog stoljeća bila najjača hidroelektrana u Europi. Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazimo do Miljacke I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989. godine u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša.

 

spel Matea Talaja 3

 

spel Danko Cvitković 4

 

spel Danko Cvitković 2

Prvih dana napravili smo transport 23 transportne torbe u kojima je bila oprema za tri ronioca i opremanje objekta. Osposobili smo čamac koji nam je omogućio transport ljudstva i opreme preko jezera dugog 40-ak metara i dubine pet metara. Udaljenost od ulaza do početka sifona, gdje se trebala transportirati sva oprema, je oko 500 metara s nekoliko manjih vertikala. Prvim zaronom prošlo se do 300 metara do tada poznatog kanala i 200 metara novog kanala koji je i topografski snimljen. Tijekom sljedećih dana snimali su se i fotografirali potopljeni i suhi dijelovi te se pripremalo za sljedeći veliki uron.

 

spel Danko Cvitković 5

 

spel Danko Cvitković 6

 

U špilji Miljacka IV topografski su snimljeni potopljeni dijelovi koji do sada nisu bili crtani te su sakupljeni uzorci podzemne vodene faune – stigobionta. Pronađene su i naslage ugljena koje su izvađene kako bi se napravila daljnja analiza.

 

spel Matea Talaja 4

 

spel frederic swierczynski

 

Drugi veliki zaron u Miljacki I donio je napredovanje od još 380 metar pri čemu su svi novi dijelovi topografski snimljeni. Pronađeni su i novi suhi kanali te bi ova istraživanja mogla dovesti špilju na duljinu od oko dva kilometra. Istraživanja su napravljena u sklopu projekta Nastavak speleoloških i biospeleoloških istraživanja u špiljama Miljacka I i Miljacka IV u suradnji s Nacionalnim parkom Krka.

 

 

Što to krije sjeverni dio Zagrebačke županije?

Ovaj tjedan smo s Lukom Basrekom, djelatnikom Javne ustanove Zeleni prsten posjetili jedno vrlo zanimljivo vlažno stanište, cret Dubravicu. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, a 1966. godine proglašen je posebnim botaničkim rezervatom. Svakako najzanimljivija biljka creta je okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) - biljka mesožderka koja mirisnim kapljicama privuće kukce, zarobi ih sa svojim dugačkim crvenim tentakulima (dlakama) te probavi u ukusnom zalogaju.
Pored creta teče predivan šumski potok, koji cijelom svojom dužimo meandrira te podsjeća na dugačku zmiju koja se probija kroz gustu šumu. Upravo smo na tom potoku zabilježili sedam vrsta vretenaca, a u šumi Natura 2000 vrstu žabe žuti mukač (Bombina variegata) u ljubavnom zagrljaju.
Nadamo se da ćemo nastaviti suradnju s Javnom ustanovom Zeleni prsten te se uskoro vratiti na ovo idilično mjesto kako bismo do kraja popisali bioraznolikost te dali dodatnu vrijednost samome području.

 

cret Small

Cret Dubravica

 

rosika Small

Okruglolisna rosika

 

potok2 Small

Potok

 

 A. cyanea Small

Modri kralj (Aeschna cyanea)

 

zuti mukac Small

Žuti mukač (Bombina variegata)

 

Putovanja jadranskim otocima, No.2 Dugi otok

2.Putovanja fbcover

 

Slijedi druga priča, drugi otok zvan i znan svima kao Dugi otok! Zasigurno ste s nestrpljenjem očekivali nastavak serijala o vlažnim staništima jadranskih otoka?! Hajdemo pogledati kakve novosti donosi ovaj nastavak terenskih putopisa s Jadrana!
Dugi otok, najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka, posjetili smo u svibnju, od 8. do 13.5.2017. Našu posjetu i istraživački plan najavili smo JU Natura Jadera (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije). Spremni za potragu - s topografskom i digitalnom ortofoto kartom u ruci, koordinatama iscrtanih vlažnih staništa i lokvi u GPS uređaju, fotoaparatom oko vrata, šeširom na glavi i entuzijazmom u duši razbježali smo se po terenu. U potrazi za vlažnim staništima, obišli smo cijeli Dugi otok, od sjevera do juga! Možemo zaključiti da je naziv „Dugi" zaista opravdan i primjeren za ovaj otok! Na njegovih 45 km dužine i širine između 1 i 4 km, fotointerpretacijom karata zabilježili smo 92 vodena tijela! Od čega su 2 bunara, 15 cisterni, 3 jezera, 1 kanal, 44 lokve, 26 povremenih vodotoka i 1 uvala s vegetacijom karakterističnom za slana vlažna staništa. U interesu našeg terenskog istraživanja bile su upravo lokve, najčešći i najvrijedniji oblici vlažnih staništa na našim otocima, koje smo željeli potvrditi, istražiti njihovo trenutno stanje i popisati biološku raznolikost.

 

 

Karta Vlazna stanista Dugog otoka

Slika 1. Karta vlažnih staništa Dugog otoka

 

Tijekom našeg boravka na otoku, posjetili smo ukupno 30-ak lokvi. Većina njih nastala je kao posljedica ljudskog djelovanja za potrebe poljoprivrede i stočarstva, a tek manji dio je prirodnog postanka, no i njihov opstanak također je ovisan o ljudskom djelovanju i korištenju. Primijetili smo velike površine prepuštene zarastanju što je posljedica dugogodišnjeg trenda raseljavanja i napuštanja otoka te sve rijeđeg obrađivanja zemlje. Takvo nas je stanje na terenu zabrinulo jer to znači da su i lokve prepuštene same sebi i čeka ih sudbina potpunog zarastanja i u konačnici nestanka. Iznimka su plodne doline i krasna polja poput Žmanskih jezera u zaleđu mjesta Žman, Dugo polje kraj mjesta Zaglav te Kruševo polje kraj mjesta Sali koje lokalno stanovništvo i dalje obrađuje, pritom brižno i razumno koristeći lokve te ih na taj način održava funkcionalnima. Kroz „ćakulu" s marljivim vinogradarima, maslinarima i poljoprivrednicima, saznali smo mnoge zanimljivosti o načinu korištenja lokvi kroz povijest i sadašnjost. Uskočite u dugootočki lokvarski vremeplov i prepustite se dinamičnoj priči o vodenim biserima koju smo izdvojili za vas!

 

MALO JEZERO, Žman
Plodna žmanska dolina smještena je na središnjem dijelu otoka, jugozapadno od mjesta Žman. Krije mnoštvo obradivih polja i vinograda te dva jezera - Malo i Velo jezero, poznata kao Žmanska jezera. Naš dolazak u dolinu prepunu zelenila i vegetacije u punom cvatu, okruženu i sakrivenu brežuljcima na surovom krškom terenu, podsjećao je na idilčan krajolik mitskog mjesta Shire iz romana Gospodar prstenova J.R.R. Tolkiena. Idilu krajolika upotpunuli su razgovori s nekoliko žmanskih poljoprivrednika koje smo zatekli u njihovim poljima. Kroz razgovor ispričali su nam da dolina periodično plavi tijekom kišnog dijela godine i da u potpunosti bude potopljena, a razina vode digne se i do 3 m. Ovu zimu i rano proljeće bilo je manje padalina te je razina vode porasla za oko 1 m, a polja su bila poplavljena sve do ožujka. Prisjeća se naš sugovornik, s prizvukom smijeha i zabrinutosti, jedne anegdote kada je ujesen, taman u vrijeme berbe grožda dolina poplavila. Kaže da su bili poput ribara na moru, veslali su kroz redove vinograda i ubirali plodove dozrijelog grožđa. Takve berbe za posjetitelje, turiste i nas istraživače zvuče kao atrakcija ili fikcija, a za lokalnog poljoprivrednika su briga i mukotrpan rad. Saznali smo informaciju da se u zadnjih 30-ak godina znalo dogoditi da se visok vodostaj u dolini zadrži sve do lipnja, što otežava rad na poljima i produžuje razdoblje dozrijevanja plodova. Usprkos tome, lokalno stanovništvo cijeni ovu dolinu i Žmanska jezera, vodene bisere koji su prirodni rezervoar pitke vode i vodocrpilište koje osigurava pitku vodu za Žman i okolna mjesta.

Dugi otok Malo jezero Žman

Slika 2. Bajkovita žmanska dolina s obradivim površinama i Malim jezerom

 

Iz skrovite oaze bioraznolikosti vlažnih staništa ovog otočkog bisera izdvajamo za vas fotografije nekoliko zanimljivih i fotogeničnih vrsta koje smo zabilježili na terenu...

 

Herpetofauna Dugi otok nazivi vrsta

Slika 3. Dio predstavnika herpetofaune Dugog otoka

 

Odonata Dugi otok nazivi - cropano u paintu

Slika 4. Dio predstavnika vretenaca Dugog otoka

 

Dugootočka priča ipak je mrvicu drugačija od prethodne! Zašto? Iz razloga što smo održali drugačiji tip edukacije – stručnu edukaciju za studente biologije Udruge BIUS (http://www.bius.hr/?p=1324 ) s Biološkog odsjeka PMF-a iz Zagreba, koji su u razdoblju našeg boravka na Dugom otoku, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Jadera i Javnom ustanovom Park prirode Telaščica organizirali istraživačko – edukacijski projekt „Insula Tilagus 2017.". Na terenu su nam se pridružili studenti triju sekcija – za leptire, vretenca i kopnene vode, koji su imali priliku kroz rad naučiti koje podatke i na koji ih način treba bilježiti za procjenu stanja vlažnih staništa, način i važnost korištenja GPS uređaja tijekom potrage, da su lokve stacionarne i ne bježe, ali ih je ponekad iznimno teško pronaći, koje sve skupine životinja i biljaka čine oazu bioraznolikosti takvih staništa te na koje karakteristike treba obratiti pozornost kod determinacije pojedinih vrsta ili staništa. Svim BIUS-ovcima zahvaljujemo na ugodnoj suradnji i druženju, a posebice Upravnom odboru koji nam je osigurao smještaj u kampu Kargita kraj Velog Rata te u PP Telašćica.

 

bius i Hyla-Dugi otok

Slika 5. BIUS-ovci i Hylaši – „zajedno smo jači“

 

Da su nam i otočani iznimno važni, pokazali smo „ad hoc" terenskom edukacijom lokalnih stanovnika. Ohrabrili smo ih da drže zmiju kravosasa u rukama koju smo netom prije uhvatili u blizini njihovog polja. Pomogli smo da prebrode strah i odbojnost prema njima te smo im kroz razgovor približili njihovu korisnost i dobrobit da budu u blizini obradivih površina.

Otocani i kravosas

Slika 6. Otočani i kravosasi

 

Priča o Dugom otoku ovdje staje, ali ne završava! U planu je novi jesenski posjet ovom biseru našeg Jadrana. Za sve pustolovce ide najava nove otočke avanture – putujemo južnije i sljedeća destinacija je Korčula, otok koji nas je oduševio! Zanima te zašto? Strpi se i pročitaj u broju No. 3 Korčula.
Pratite naše priče i putujte s nama jadranskim otocima...

Edukacija na Eko kampu „Čuvaj svoje gorje“ u PP Žumberak-Samoborsko gorje

U srijedu 28.6.2017. zaposlenici Hyle Toni Koren i Mak Vujanović posjetili su Eko kamp „Čuvaj svoje gorje“ u naselju Budinjak na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje radi edukacije djece polaznika kampa.

Na kampu je sudjelovalo 10 djece, od trećeg do šestog razreda osnovne škole. Nakon što smo se predstavili i upoznali ih, ispričali smo djeci o vodozemcima i gmazovima Hrvatske te područja Žumberka, uz pokazivanje živih vodenjaka, zmijskih koža, kostura guštera te dijelova kornjačinog oklopa. Nakon toga je uslijedio terenski izlazak na obližnju livadu i šumu gdje su djeca mogla naučiti o raznolikim skupinama kukaca, pogotovo leptira, te se okušati u njihovom lovljenju i identificiranju. Posjetili smo i obližnju lokvu gdje smo malim kamperima približili svijet vodozemaca i vretenaca.

Nakon terenskog izleta, uslijedio je odmor i igranje popularne društvene igre Codenames, ali s home-made prirodoslovnom tematikom, a imali smo čak i slučaj odbjeglog šišmiša. Kad je pao mrak došlo je vrijeme za noćni lov leptira. Vremenski uvjeti nisu nam dopustili predugo zadržavanje oko UV piramida, ali djeca su ipak uspjela doživjeti raznoliki svijet noćnih leptira.

Svi sudionici kampa zaslužili su nagrade u obliku vodiča za zmije te naših bedževa, a mi se nadamo i sljedeće godine gostovati na kampu i prenijeti najmlađima barem dio našeg znanja o svijetu koji nas okružuje. Zahvaljujemo se organizatorici Dubravki Kranjčević i nadamo se da se vidimo i sljedeće godine!

Galeriju slika možete vidjeti u nastavku.

 

Edu 1

 

Edu 3

Edu 4

Edu 10

Edu 6

Edu 5

Edu 7

Edu 9 Pheosia tremula Notodontidae Lepidoptera

Pheosia tremula, Notodontidae

Joomla templates by a4joomla