countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Europska volonterska služba

Udruga Hyla početkom godine uključila se u rad Europske volonterske službe (EVS) programa Erasmus+ kao organizacija primatelj i pošiljatelj volontera. Kao organizacija pošiljatelj u mogućnosti smo mlade svih profesija u dobi od 18-30 godina povezati s organizacijama primateljima iz zemalja akreditiranih u EVS te na taj način omogućiti razmjenu znanja i iskustva među mladima. Ovisno o vašim interesima izaberite projekt i zemlju u kojoj biste ga provodili te nam se obratite kako bismo zajedno organizirali vašu razmjenu. Ovim putem predstavljamo vam program dviju organizacija:

 1. Jugendwerk der AWO Württemberg

 

Početak projekta: listopad 2017.

Trajanje projekta: 12 mjeseci

Zemlja volontiranja: Njemačka

O samom programu pročitajte na: Jugendwerk

 

 2. Orfeas Organization

 

Početak projekta: rujan 2017.

Trajanje projekta: ovisi o projektu

Zemlja volontiranja: Grčka

O samom projektu pročitajte na: Orfeas

 

EVS

 

Za sve ostale detalje oko EVS-a i volontiranja, obratite nam se na mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Novi broj Hyla herpetološkog biltena 2016_No1

Izašao je novi broj časopisa - Vol.2016_No.1.

Radove unutar časopisa možete skinuti ili na našim stranicama ili na stranicama portala znanstvenih časopisa Hrčak.

 

naslovna strana Hyla2016 1

Vol.2016_No.1

Hyla herpetološki bilten, Vol. 2016_No.1

Datum izdavanja:  siječanj 2017.

naslovna strana Hyla2016 1

  

SADRŽAJ,  Impressum


Seasonal encounter rates and residency patterns of an unstudied population of bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) in the northwestern Levantine Sea, Turkey (str.1-13)

          Aylin Akkaya Baş, Mehmet Akif Erdoğan, Neil Richard Charles Morris, Kathryn Yeoman, Ophélie Humphrey, Elisa Gaggioli, Chloe Roland

          Original scientific paper

Distribution Maps of Critical Endangered Species from Macedonian Red List of Fungi (str.14-18)

         Mitko Karadelev, Katerina Rusevska

          Original scientific paper

Providing a base for conservation of true bugs (Insecta, Heteroptera) and their saline habitats in Vojvodina (northern Serbia) (str.19-23)

          Jelena Šeat, Bojana Nadaždin, Marija Cvetković, Aleksandra Jovanov, Ivan Tot

          Short note

Free climbing turtle, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – vertical obstacles as a limitation for movement (str.24-25)

          Ana Golubović, Miloš Popović

         Short note

 

Predavanje „Raznolikost gmazova“ za OŠ Ivana Mažuranića

U ponedjeljak, 27. veljače, naš zaposlenik Mladen Zadravec gostovao je na satu biologije sedmog razreda Osnovne škole Ivana Mažuranića, u Zagrebu. Održao im je kratko predavanje na temu raznolikosti gmazova, kroz koje im je ukratko predstavio danas četiri živuća reda gmazova: kornjače, premosnike, ljuskaše i krokodile te neke od njihovih specifičnosti i zanimljivosti. Nakon toga djeca su imala priliku pitati sve što ih zanima, što su vrlo rado i učinili, a on im je spremno odgovarao. Na kraju su djeca, na svoje veliko veselje, imala priliku dotaknuti pravu pravcatu živu zmiju – mladu goveđu zmiju (Pituophis catenifer sayi), koju je Mladen donio sa sobom. Djeci je to naravno bio najzanimljiviji dio sata koji im je pomogao da se oslobode svojih nelagoda, strahova i predrasuda oko zmija.

 

predavanje

 

Još jednom zahvaljujemo profesorici Lauri Petti i svima iz OŠ I. Mažuranića na pozivu i susretljivosti te njihovoj velikoj želji da svojim učenicima priušte dodatne sadržaje.

 

mladen zmija i djeca

 

Tema predavanja povezana je s našim prošlogodišnjim započinjanjem edukativnih projekata s temom suzbijanja predrasuda o stigmatiziranim vrstama te podizanju svijesti o njihovom očuvanju i zaštiti. Počeli smo s OŠ Sesvetska Sopnica, a ove godine nastavljamo i s drugim školama u Zagrebu.

 

mladen i zmija 2

Mediteranske močvare – vodeni dragulji jadranskih otoka

Dana 2. veljače u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa. Močvarna staništa jedna su od najugroženijih ekosustava na području cijelog sredozemlja pa tako i Europe. Svakako je najvažnija konvencija koja čuva močvarna staništa Europe Ramsarska konvencija, nazvana prema iranskom gradu Ramsaru gdje je i potpisana 1971. godine. Ovaj važan međuvladin sporazum predstavlja okvir i osnovu za međunarodnu suradnju 154 države potpisnice za zaštitu i održivo upravljanje močvarnim staništima. Sukladno Ramsarskoj konvenciji, u močvarna staništa spada preko 40 tipova staništa, uključujući morska močvarna staništa (priobalne močvare, strmci i plitki koraljni grebeni), ušća rijeka, jezera i zamočvarena staništa uz jezera, potoke i rijeke, prave močvare te umjetno izgrađena močvarna staništa poput solana, šljunčara i lokvi.

 

DSC07073 Pag

Primjer lokve na otoku Pagu s dobro razvijenom obalnom vegetacijom.
Ovakve lokve pogodne su za razvoj velikog broja vrsta vodenih kornjaša i vretenaca


Lokve na području krša zasigurno su najvažnija i najbrojnija močvarna staništa. Na mnogim jadranskim otocima to su i jedina slatkovodna staništa i predstavljaju svojevrsne otoke unutar otoka. To su jedina mjesta na kojima bogata flora i fauna slatkih voda poput vodenih biljaka, vodenih kukaca (kornjaši, vretenca) te vodozemaca može preživjeti na otocima. Nestankom lokvi gubi se velika, gotovo neistražena raznolikost biljaka i životinja.

 

DSC06543 Lestes parvidens Odonata

Istočna vrbova djevica (Chalcolestes parvidens) česta je na Jadranskim otocima.
Najčešće ju nalazimo uz zarasle obale lokvi i obližnjim šikarama


Močvarna staništa u prošlosti su smatrana nepotrebnima, a ponekad i štetnima po ljudsko zdravlje (primjer je širenje malarije putem komaraca) te su uvelike kanalizirana, zatrpavana, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te se sve više i više počinju vrednovati i pridaje im se važnost kakvu oduvijek zaslužuju.

 

DSC06194 Žmanska jezera

Žmanska jezera spadaju u najveća povremena jezera na Jadranskim otocima i kao takva su stanište za inznimno bogatu močvarnu floru i faunu

 

Jadranski otoci nezamjenjivi su dio prirodne baštine Republike Hrvatske. S preko 1200 otoka i hridi, Hrvatska je jedna od zemalja s najviše otoka na svijetu, a druga je na području sredozemlja, iza Grčke. Iako je samo 48 stalno naseljenih, tijekom prošlosti taj je broj bio mnogo veći. Naseljavanjem otoka ljudi su mijenjali njihov izgled te surovi krški teren prilagođavali sebi i svojim potrebama. Budući da su gotovo svi jadranski otoci građeni od vapnenca, na njima su površinske vode velika rijetkost. Kako bi preživjeli na otocima na kojima nema vode ili ona nije prisutna tijekom cijele godine, ljudi su na otocima od pamtivijeka radili bunare, lokve i druga vodena tijela. Te su lokve služile različitim svrhama, od izvora pitke vode za ljude i njihovu stoku pa do mjesta za kupanje, pranje odjeće i slično. Izgradnjom vodovoda i organizacijom dopremanja vode brodovima s kopna, lokve su izgubile svoju primarnu funkciju – izvora vode. Napuštanjem tradicionalnog otočkog načina života, posebice smanjenjem broja ovaca, krava i ostale stoke na otocima, lokve su postale suvišne i naizgled nepotrebne. Staništa koja su se održavala desetljećima, čak i stoljećima, sada su zaboravljena i napuštena, a ponekad i namjerno zatrpana i uništena. Iako su ona zaštićena u sklopu spomenute Ramsarske konvencije, nestanak i uništavanje močvarnih staništa na jadranskim otocima još je i danas vrlo česta pojava.

 

DSC06968 Pag eutrofna

Na mnogim lokvama na Jadranskim otocima primijećen je trend eutrofikacije i postepenog zarastanja i nestanka.
Primjer zapuštene lokve na otoku Pagu koja se upotrebljava tek kao izvor vode za poljoprivredu


Tijekom 2016. godine Udruga Hyla u suradnji s WWF Adria, Udrugom BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja te IUCN South-Eastern Europe, s potporom Ministarstva zaštite okoliša i energetike i financiranjem od strane švicarske fondacije MAVA, započela je jedan od najvećih projekata vezanih uz močvarna staništa na području Hrvatske. Glavni je cilj projekta dodatno ovrednotiti jadranske otoke te posebno močvarna staništa koja se nalaze na njima. Iako jadranski otoci s 3259 četvornih kilometara predstavljaju tek 5 % površine kopnenog dijela Hrvatske, bogatstvo flore i faune na njima iznimno je veliko. Primjerice na njima možemo susresti preko 60 % danjih leptira, 35 % vodozemaca te 70 % gmazova prisutnih na području Republike Hrvatske.

 

DSC09169 Emys orbicularis Reptilia

Barska kornjača (Emys orbicularis) prisutna je tek na nekolicini otoka poput Raba i Paga


Sam projekt nastavak je i svojevrsna replikacija projekta provedenog od strane WWF Grčka prilikom kojega su popisana i vrednovana močvarna staništa na grčkim otocima.
Prva faza projekta vrednovanje je močvarnih staništa jadranskih otoka (prvenstveno lokvi) kroz sustav popisivanja i usporedbe današnjeg stanja s povijesnim podacima. Naime, trend nestanka močvarnih staništa na otocima dobro je poznat, no ovim ćemo korakom po prvi puta dobiti uvid u trenutno stanje (prvenstveno brojnost) močvarnih staništa na jadranskim otocima, skupno te zasebno za svaki otok. Ovi rezultati poslužit će kao osnova za sva buduća istraživanja i vrednovanja močvarnih staništa na jadranskim otocima, a i šire.

 

DSC05413 Bufo viridis Amphibia

Zelena krastača (Bufotes viridis) najčešći je vodozemac na Jadranskim otocima


Druga faza projekta fizički je posjet i vrednovanje močvara, sukladno već razvijenoj metodologiji od strane WWF Grčka te dodatnoj metodologiji koja će se razviti za vrednovanje i prioritizaciju zaštite najvažnijih močvarnih staništa na svim i zasebno na svakom jadranskom otoku. Prilikom posjeta otocima sakupit će se i prijeko potrebni podaci o flori i fauni vezanih uz močvarna staništa, što će predstavljati značajno povećanje znanja o bioraznolikosti otoka. Ova faza uključuje i umreživanje lokalnih volontera, udruga i škola u svojevrsnu mrežu koja će biti temelj za dugoročnu zaštitu i očuvanje močvarnih staništa na jadranskim otocima.

 

DSC05998 Dugo polje

Lokva u Dugom polju jedno je od najvećih i najočuvanijih močvarnih staništa na Dugom Otoku


Putem stručnih i promocijskih aktivnosti plan nam je u sljedeće dvije godine zajedničkim snagama dati mnogo veći značaj močvarnim staništima na jadranskim otocima.

Međunarodni festival podvodnog filma i fotografije

U Domu kulture u Slovenskim Konjicama od 27 do 28.1.2017. održao se Deveti međunarodni festival podvodnog filma i fotografije "Sprehodi pod morjem". U sklopu festivala prikazali su se dokumentarni filmovi različitih autora, podvodne fotografije Daniela Frke, te preko 1200 slika podmorja čiji su autori djeca iz država iz regije. Također je održana izložba nizozemske umjetnice Adinde van der Hoek – Dindi.

 

festival 1


Naša zaposlenica Petra Kovač Konrad održala je kratko predavanje o aktivnostima vezanim uz monitoring i zaštitu čovječje ribice te je posjetila Osnovnu školu u Slovenskoj Bistrici gdje su učenici prvog razreda mogli postavljati pitanja vezana uz speleoronjenje.

 

festival 2


Cijela atmosfera festivala bila je opuštena i topla, festival je bio odlično organiziran te su organizatori Branko Ravnak i Alenka Fidler svojim gostoprimstvom učinili ovaj događaj još nezaboravnijim.
Puno vam hvala!

 

plakat

Leptiri Lokruma

 U periodu između travnja i listopada 2016. godine, u suradnji s HDBI-om, istraživali smo faunu danjih i noćnih leptira na području otoka Lokruma, Grad Dubrovnik. Tijekom istraživanja odradili smo preko 12 terenskih dana te posjetili cjelokupno područje otoka Lokruma. Zabilježili smo ukupno 118 vrsta danjih i noćnih leptira. Zajedno s pet vrsta znanih iz literature, a nepotvrđenih ovim istraživanjem, broj leptira otoka Lokruma iznosi 123 vrste.

 

DSC01653 Hyles livornica Sphingidae Lepidoptera

Hyles livornica

 

Fauna otoka Lokruma odražava njegov geografski položaj pa su mnoge zabilježene vrste (primjerice Hipparchia syriaca) tipični predstavnici sredozemne faune leptira. Veliki broj vrsta spada u migratorne vrste, koje na naše prostore dolaze iz Afrike ili Azije. Tijekom ovog istraživanja zabilježili smo i šimširovog moljca (Cydalima perspectalis), invazivnu vrstu koja se zadnjih godina proširila po cijeloj Hrvatskoj.

 

 

DSC07575 Cydalima perspectalis Crambidae Lepidoptera

 Šimširov moljac

 

Glavna prijetnja dugoročnom opstanku leptira na otoku nedostatak je pogodnih staništa sa cvatućim biljkama. Isto tako, prisustvo velikog broja kunića i paunova najvjerojatnije ima negativni utjecaj na floru i faunu otoka. Daljnjim istraživanjem leptira otoka broj poznatih vrsta značajno će se povećati. Ovim putem zahvaljujemo Gradu Dubrovniku i Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum što su prepoznali važnost ovog projekta i poduprijeli njegovo izvođenje.

 

DSC06687

Svjetlosne piramide

 

Više fotografija pogledajte na našoj Facebook obavijesti.

 

Joomla templates by a4joomla