countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Otkrivanje tajni podzemlja kanjona Krke

Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 8.do 16.7. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Bajkoviti pejzaži strmog kanjona rijeke Krke upotpunjeni su bujnim životom raznih vretenaca, kornjaša i leptira koji su razbijali težinu vrućih ljetnih dana. Početak svakog radnog dana započinjao je šetnjom od hidroelektrane Miljacka koja je početkom prošlog stoljeća bila najjača hidroelektrana u Europi. Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazimo do Miljacke I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989. godine u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša.

 

spel Matea Talaja 3

 

spel Danko Cvitković 4

 

spel Danko Cvitković 2

Prvih dana napravili smo transport 23 transportne torbe u kojima je bila oprema za tri ronioca i opremanje objekta. Osposobili smo čamac koji nam je omogućio transport ljudstva i opreme preko jezera dugog 40-ak metara i dubine pet metara. Udaljenost od ulaza do početka sifona, gdje se trebala transportirati sva oprema, je oko 500 metara s nekoliko manjih vertikala. Prvim zaronom prošlo se do 300 metara do tada poznatog kanala i 200 metara novog kanala koji je i topografski snimljen. Tijekom sljedećih dana snimali su se i fotografirali potopljeni i suhi dijelovi te se pripremalo za sljedeći veliki uron.

 

spel Danko Cvitković 5

 

spel Danko Cvitković 6

 

U špilji Miljacka IV topografski su snimljeni potopljeni dijelovi koji do sada nisu bili crtani te su sakupljeni uzorci podzemne vodene faune – stigobionta. Pronađene su i naslage ugljena koje su izvađene kako bi se napravila daljnja analiza.

 

spel Matea Talaja 4

 

spel frederic swierczynski

 

Drugi veliki zaron u Miljacki I donio je napredovanje od još 380 metar pri čemu su svi novi dijelovi topografski snimljeni. Pronađeni su i novi suhi kanali te bi ova istraživanja mogla dovesti špilju na duljinu od oko dva kilometra. Istraživanja su napravljena u sklopu projekta Nastavak speleoloških i biospeleoloških istraživanja u špiljama Miljacka I i Miljacka IV u suradnji s Nacionalnim parkom Krka.

 

 

Što to krije sjeverni dio Zagrebačke županije?

Ovaj tjedan smo s Lukom Basrekom, djelatnikom Javne ustanove Zeleni prsten posjetili jedno vrlo zanimljivo vlažno stanište, cret Dubravicu. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, a 1966. godine proglašen je posebnim botaničkim rezervatom. Svakako najzanimljivija biljka creta je okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) - biljka mesožderka koja mirisnim kapljicama privuće kukce, zarobi ih sa svojim dugačkim crvenim tentakulima (dlakama) te probavi u ukusnom zalogaju.
Pored creta teče predivan šumski potok, koji cijelom svojom dužimo meandrira te podsjeća na dugačku zmiju koja se probija kroz gustu šumu. Upravo smo na tom potoku zabilježili sedam vrsta vretenaca, a u šumi Natura 2000 vrstu žabe žuti mukač (Bombina variegata) u ljubavnom zagrljaju.
Nadamo se da ćemo nastaviti suradnju s Javnom ustanovom Zeleni prsten te se uskoro vratiti na ovo idilično mjesto kako bismo do kraja popisali bioraznolikost te dali dodatnu vrijednost samome području.

 

cret Small

Cret Dubravica

 

rosika Small

Okruglolisna rosika

 

potok2 Small

Potok

 

 A. cyanea Small

Modri kralj (Aeschna cyanea)

 

zuti mukac Small

Žuti mukač (Bombina variegata)

 

Putovanja jadranskim otocima, No.2 Dugi otok

2.Putovanja fbcover

 

Slijedi druga priča, drugi otok zvan i znan svima kao Dugi otok! Zasigurno ste s nestrpljenjem očekivali nastavak serijala o vlažnim staništima jadranskih otoka?! Hajdemo pogledati kakve novosti donosi ovaj nastavak terenskih putopisa s Jadrana!
Dugi otok, najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka, posjetili smo u svibnju, od 8. do 13.5.2017. Našu posjetu i istraživački plan najavili smo JU Natura Jadera (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije). Spremni za potragu - s topografskom i digitalnom ortofoto kartom u ruci, koordinatama iscrtanih vlažnih staništa i lokvi u GPS uređaju, fotoaparatom oko vrata, šeširom na glavi i entuzijazmom u duši razbježali smo se po terenu. U potrazi za vlažnim staništima, obišli smo cijeli Dugi otok, od sjevera do juga! Možemo zaključiti da je naziv „Dugi" zaista opravdan i primjeren za ovaj otok! Na njegovih 45 km dužine i širine između 1 i 4 km, fotointerpretacijom karata zabilježili smo 92 vodena tijela! Od čega su 2 bunara, 15 cisterni, 3 jezera, 1 kanal, 44 lokve, 26 povremenih vodotoka i 1 uvala s vegetacijom karakterističnom za slana vlažna staništa. U interesu našeg terenskog istraživanja bile su upravo lokve, najčešći i najvrijedniji oblici vlažnih staništa na našim otocima, koje smo željeli potvrditi, istražiti njihovo trenutno stanje i popisati biološku raznolikost.

 

 

Karta Vlazna stanista Dugog otoka

Slika 1. Karta vlažnih staništa Dugog otoka

 

Tijekom našeg boravka na otoku, posjetili smo ukupno 30-ak lokvi. Većina njih nastala je kao posljedica ljudskog djelovanja za potrebe poljoprivrede i stočarstva, a tek manji dio je prirodnog postanka, no i njihov opstanak također je ovisan o ljudskom djelovanju i korištenju. Primijetili smo velike površine prepuštene zarastanju što je posljedica dugogodišnjeg trenda raseljavanja i napuštanja otoka te sve rijeđeg obrađivanja zemlje. Takvo nas je stanje na terenu zabrinulo jer to znači da su i lokve prepuštene same sebi i čeka ih sudbina potpunog zarastanja i u konačnici nestanka. Iznimka su plodne doline i krasna polja poput Žmanskih jezera u zaleđu mjesta Žman, Dugo polje kraj mjesta Zaglav te Kruševo polje kraj mjesta Sali koje lokalno stanovništvo i dalje obrađuje, pritom brižno i razumno koristeći lokve te ih na taj način održava funkcionalnima. Kroz „ćakulu" s marljivim vinogradarima, maslinarima i poljoprivrednicima, saznali smo mnoge zanimljivosti o načinu korištenja lokvi kroz povijest i sadašnjost. Uskočite u dugootočki lokvarski vremeplov i prepustite se dinamičnoj priči o vodenim biserima koju smo izdvojili za vas!

 

MALO JEZERO, Žman
Plodna žmanska dolina smještena je na središnjem dijelu otoka, jugozapadno od mjesta Žman. Krije mnoštvo obradivih polja i vinograda te dva jezera - Malo i Velo jezero, poznata kao Žmanska jezera. Naš dolazak u dolinu prepunu zelenila i vegetacije u punom cvatu, okruženu i sakrivenu brežuljcima na surovom krškom terenu, podsjećao je na idilčan krajolik mitskog mjesta Shire iz romana Gospodar prstenova J.R.R. Tolkiena. Idilu krajolika upotpunuli su razgovori s nekoliko žmanskih poljoprivrednika koje smo zatekli u njihovim poljima. Kroz razgovor ispričali su nam da dolina periodično plavi tijekom kišnog dijela godine i da u potpunosti bude potopljena, a razina vode digne se i do 3 m. Ovu zimu i rano proljeće bilo je manje padalina te je razina vode porasla za oko 1 m, a polja su bila poplavljena sve do ožujka. Prisjeća se naš sugovornik, s prizvukom smijeha i zabrinutosti, jedne anegdote kada je ujesen, taman u vrijeme berbe grožda dolina poplavila. Kaže da su bili poput ribara na moru, veslali su kroz redove vinograda i ubirali plodove dozrijelog grožđa. Takve berbe za posjetitelje, turiste i nas istraživače zvuče kao atrakcija ili fikcija, a za lokalnog poljoprivrednika su briga i mukotrpan rad. Saznali smo informaciju da se u zadnjih 30-ak godina znalo dogoditi da se visok vodostaj u dolini zadrži sve do lipnja, što otežava rad na poljima i produžuje razdoblje dozrijevanja plodova. Usprkos tome, lokalno stanovništvo cijeni ovu dolinu i Žmanska jezera, vodene bisere koji su prirodni rezervoar pitke vode i vodocrpilište koje osigurava pitku vodu za Žman i okolna mjesta.

Dugi otok Malo jezero Žman

Slika 2. Bajkovita žmanska dolina s obradivim površinama i Malim jezerom

 

Iz skrovite oaze bioraznolikosti vlažnih staništa ovog otočkog bisera izdvajamo za vas fotografije nekoliko zanimljivih i fotogeničnih vrsta koje smo zabilježili na terenu...

 

Herpetofauna Dugi otok nazivi vrsta

Slika 3. Dio predstavnika herpetofaune Dugog otoka

 

Odonata Dugi otok nazivi - cropano u paintu

Slika 4. Dio predstavnika vretenaca Dugog otoka

 

Dugootočka priča ipak je mrvicu drugačija od prethodne! Zašto? Iz razloga što smo održali drugačiji tip edukacije – stručnu edukaciju za studente biologije Udruge BIUS (http://www.bius.hr/?p=1324 ) s Biološkog odsjeka PMF-a iz Zagreba, koji su u razdoblju našeg boravka na Dugom otoku, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Jadera i Javnom ustanovom Park prirode Telaščica organizirali istraživačko – edukacijski projekt „Insula Tilagus 2017.". Na terenu su nam se pridružili studenti triju sekcija – za leptire, vretenca i kopnene vode, koji su imali priliku kroz rad naučiti koje podatke i na koji ih način treba bilježiti za procjenu stanja vlažnih staništa, način i važnost korištenja GPS uređaja tijekom potrage, da su lokve stacionarne i ne bježe, ali ih je ponekad iznimno teško pronaći, koje sve skupine životinja i biljaka čine oazu bioraznolikosti takvih staništa te na koje karakteristike treba obratiti pozornost kod determinacije pojedinih vrsta ili staništa. Svim BIUS-ovcima zahvaljujemo na ugodnoj suradnji i druženju, a posebice Upravnom odboru koji nam je osigurao smještaj u kampu Kargita kraj Velog Rata te u PP Telašćica.

 

bius i Hyla-Dugi otok

Slika 5. BIUS-ovci i Hylaši – „zajedno smo jači“

 

Da su nam i otočani iznimno važni, pokazali smo „ad hoc" terenskom edukacijom lokalnih stanovnika. Ohrabrili smo ih da drže zmiju kravosasa u rukama koju smo netom prije uhvatili u blizini njihovog polja. Pomogli smo da prebrode strah i odbojnost prema njima te smo im kroz razgovor približili njihovu korisnost i dobrobit da budu u blizini obradivih površina.

Otocani i kravosas

Slika 6. Otočani i kravosasi

 

Priča o Dugom otoku ovdje staje, ali ne završava! U planu je novi jesenski posjet ovom biseru našeg Jadrana. Za sve pustolovce ide najava nove otočke avanture – putujemo južnije i sljedeća destinacija je Korčula, otok koji nas je oduševio! Zanima te zašto? Strpi se i pročitaj u broju No. 3 Korčula.
Pratite naše priče i putujte s nama jadranskim otocima...

Edukacija na Eko kampu „Čuvaj svoje gorje“ u PP Žumberak-Samoborsko gorje

U srijedu 28.6.2017. zaposlenici Hyle Toni Koren i Mak Vujanović posjetili su Eko kamp „Čuvaj svoje gorje“ u naselju Budinjak na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje radi edukacije djece polaznika kampa.

Na kampu je sudjelovalo 10 djece, od trećeg do šestog razreda osnovne škole. Nakon što smo se predstavili i upoznali ih, ispričali smo djeci o vodozemcima i gmazovima Hrvatske te područja Žumberka, uz pokazivanje živih vodenjaka, zmijskih koža, kostura guštera te dijelova kornjačinog oklopa. Nakon toga je uslijedio terenski izlazak na obližnju livadu i šumu gdje su djeca mogla naučiti o raznolikim skupinama kukaca, pogotovo leptira, te se okušati u njihovom lovljenju i identificiranju. Posjetili smo i obližnju lokvu gdje smo malim kamperima približili svijet vodozemaca i vretenaca.

Nakon terenskog izleta, uslijedio je odmor i igranje popularne društvene igre Codenames, ali s home-made prirodoslovnom tematikom, a imali smo čak i slučaj odbjeglog šišmiša. Kad je pao mrak došlo je vrijeme za noćni lov leptira. Vremenski uvjeti nisu nam dopustili predugo zadržavanje oko UV piramida, ali djeca su ipak uspjela doživjeti raznoliki svijet noćnih leptira.

Svi sudionici kampa zaslužili su nagrade u obliku vodiča za zmije te naših bedževa, a mi se nadamo i sljedeće godine gostovati na kampu i prenijeti najmlađima barem dio našeg znanja o svijetu koji nas okružuje. Zahvaljujemo se organizatorici Dubravki Kranjčević i nadamo se da se vidimo i sljedeće godine!

Galeriju slika možete vidjeti u nastavku.

 

Edu 1

 

Edu 3

Edu 4

Edu 10

Edu 6

Edu 5

Edu 7

Edu 9 Pheosia tremula Notodontidae Lepidoptera

Pheosia tremula, Notodontidae

Egzotične kornjače - kad ljudi iz ljubimaca stvore problem!

U četvrtak, 22. lipnja, zaposlenik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Dubravko Dender pri posjetu zagrebačkom parku Bundeku opazio je i fotografirao odraslu jedinku crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans) uslijed polijeganja jaja. To je prvi nalaz jaja crvenouhe kornjače na Bundeku!

Ovaj pronalazak nagnao nas je da upozorimo javnost o štetnosti invazivnih vrsta i puštanja kućnih ljubimaca u prirodu.

 

IMG 1650

 Crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans)

 

Invazivne vrste strane su vrste biljaka ili životinja čije naseljavanje ili širenje u ekosustavu u kojem prirodno ne obitavaju, negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili stanje područja na koja su unesene.

U Hrvatskoj veliki problem stvaraju egzotične kornjače. Najpoznatija je upravo crvenouha, ali zabilježena je i žutouha kornjača (Trachemys scripta scripta), lažna geografska kornjača (Graptemys pseudogeographica) te kineska mekoštitka (Pelodiscus sinensis). Crvenouha kornjača vrsta je koja je u Europu uvezena krajem prošlog stoljeća iz Sjeverne Amerike da bi se prodavala kao kućni ljubimac. Kada bi postala prevelika za uzdržavanje neodgovorni vlasnici puštali su ju u prirodna staništa poput lokvi, bara, jezera i potoka, a takva staništa dom su naših autohtonih slatkovodnih vrsta - barske (Emys orbicularis) i riječne kornjače (Mauremys rivulata). Crvenouha kornjača puno je agresivnija od naših autohtonih, brzo nametne svoju prisutnost na najbolja hranilišta i sunčališta, a budući da zauzimaju istu ekološku nišu stvara se problem za opstanak domaćih populacija kornjača. Njihova brojnost s vremenom opada, a crvenouhih raste! Odlični su primjeri jezera zagrebačkog parka Maksimir u kojima je u zadnjih nekoliko godina zabilježena veća prisutnost egzotičnih invazivnih kornjača nego domaćih barskih. Sve je to dovelo do donošenja zakona o zabrani uvoza i prodaje crvenouhih i žutouhih kornjača, iako se one i dalje mogu nabaviti drugim načinima.

 

IMG 1715

 Jaja crvenouhe kornjače

 

Trenutno ne postoji zakonska regulativa po kojoj se invazivne vrste mogu uklanjati iz prirode, no do njenog donošenja apeliramo svim građanima da nam jave nalaze egzotičnih kornjača na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili u naš Facebook inbox. Temeljem vaših nalaza u budućnosti ćemo moći odrediti problematična područja na kojima je potrebno obnoviti narušenu prirodnu ravnotežu.

 

 

Barska kornjača3 Baškiera

Autohtona barska kornjača (Emys orbicularis)

 

Dani orhideja 2017., Radoboj

U petak i subotu, 12. i 13. svibnja, u sklopu 7. tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki, održali su se i Dani orhideja u Radoboju. Manifestaciju je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.

U sklopu manifestacije, u subotu je održano i predavanje iz ciklusa edukativnih aktivnosti u sklopu projekta „Zmije na bregu“, naslova: „Ima neka tajna veza između zmija i orhideja?“. Predavač je bio naš zaposlenik Mladen Zadravec. Nakon predavanja bile su vođene grupe po planinarsko-poučnoj stazi „Putevima orhideja“, kako bi posjetitelji vidjeli orhideje u njihovom prirodnom staništu. Mladen, te naši članovi i volonteri Vitomir, Barbara, Vesna i Mario, pridružili su se grupama i omogućili im pobliže upoznavanje s poskokom (Vipera ammodytes), zmijom koju u narodu prati loš glas. Time smo pomogli u razbijanju strahova i predrasuda vezanih uz zmije, a osvrnuli smo se i na pravilno kretanje kroz prirodu na mjestima gdje ima zmija, kako se ponašati pri susretu sa zmijom i koja je ispravna prva pomoć. Ovakav pristup djelovao je pozitivno na posjetitelje, što je bilo vidljivo iz brze promjene njihovih reakcija iz negativnih u pozitivne naspram poskoka.

U nastavku možete vidjeti nekoliko fotografija s događanja:

 

20170513 110511 predavanje MZ

 

20170513 102058 publika MZ

 

IMG 3708 grupa MZ

 

IMG 3712 poskok MZ

 

IMG 3721 poskok MZ

 

IMG 3728 grupa MZ

 

Zahvaljujemo se djelatnicima Javne ustanove, posebice Dijani i Petri, na još jednom predivnom druženju u Radoboju.

Putovanja jadranskim otocima: Vlažna staništa, No.1 Murter i Šolta

2.Putovanja fbcover

 

Tijekom zadnjih mjeseci raznim objavama uvodimo vas u priču koju stvaramo kroz projekt „Vodeni biseri jadranskih otoka“. Osim što vam želimo predstaviti projekt kojim ćemo istražiti stanje vlažnih staništa, želimo da postanete dio te priče. Kroz aktualne objave moći ćete pratiti naš terenski rad i naučiti zanimljivosti o vlažnim staništima, njihovoj važnosti, ugroženosti i zaštiti te stanju u regiji i svijetu, a za one koji žele više, bit će prilike da se aktivno uključe u projekt.

 

IMG 6297 lokva kanali Murter IB

lokva na Murteru

 

Vlažna staništa neiscrpna su tema o kojoj se priča, ali većinom u negativnom kontekstu. U posljednih 100 godina njihov broj drastično se smanjio i to ih svrstava u jedne od najugroženijih ekosustava na svijetu. Od davnina Sredozemlje predstavlja jedinstveno područje uske povezanosti ljudi i vlažnih staništa koja su odigrala važnu ulogu u razvoju kultura. Jedne od najvećih civilizacija, Egipat i Mezopotamija nastale su na tim ili uz takva područja koja su bila važan izvor vode i hrane, a omogućavala su i prijevoz materijala i dobara. Osim za ljude, ta staništa važna su za očuvanje biljaka i životinja koje su trajno ili povremeno vezane za vodu, a imaju i bitnu ulogu pri spriječavanju poplava ili održavanju temperature okolnog područja. Važnost vlažnih staništa pogledajte u filmiću „Wetlands Provide Priceless Services“ inicijative za očuvanje Mediteranskih vlažnih staništa - MedWet: MedWet movie

 

IMG 6333 lokva Šolta IB

lokva na Šolti

 

Naša otočka priča započinje na Murteru i Šolti. Nakon temeljitog plana i programa rada izrađenog u uredu, tamo smo se uputili u travnju, od 26.4. do 30.4.2017., u potrazi za vlažnim staništima. Tijekom zimskih mjeseci marljivo smo tražili i iscrtavali sva vidljiva vlažna staništa i vodena tijela pomoću topografskih karata i satelitskih snimaka. Taj posao uvelike su nam ubrzali i olakšali već postojeći dostupni podaci i koordinate, udijeljeni od strane DZZP-a i JU Priroda. Vlažna su staništa na otocima raznolika, najčešće su lokve ljudskog ili prirodnog postanka, ali postoje još i cisterne, vlažne livade, slanuše uz more, jezera, mediteranske močvare itd. Pratite priče o putovanjima jadranskim otocima i upoznat ćete njihovu raznolikost i neizmjernu prirodnu baštinu koju predstavljaju.

 

IMG 6256 ljudski utjecaj nasipanje slanuša Murter IB

ljudski utjecaj na slanušu na otoku Murteru - nasipavanje

 

Vremenska prognoza krajem travnja nije bila na našoj strani, a kiša i jugo nisu najbolja kombinacija za popisivanje faune, tako da prilikom ovog posjeta nismo zabilježili puno vrsta. Izdvajamo neke od zanimljivijih vrsta: od vodozemaca zabilježena je zelena krastača (Bufotes viridis) i gatalinka (Hyla arborea), au blizinivlažnih staništa zabilježeni su gmazovi - blavor (Pseudopus apodus) i krška gušterica (Podarcis melisellensis) te šara poljarica (Hierophis gemonensis). Od vretenaca zabilježena je velika mora (Ischnura elegans), a dio ličinki tek treba determinirati. Također popisana je vodena vegetacija vlažnih staništa i prikupljena fotodokumentacija svih posjećenih staništa. Nažalost zabilježili smo i nekoliko negativnih utjecaja čovjeka: na Murteru su dijelovi slanuše nasuti zbog proširenja ceste, dok smo na Šolti primjetili strane vrste u pojedinim lokvama, većinom se radi o zlatnim ribicama, ali zabilježili smo i invazivnu crvenouhu kornjaču (Trachyems scripta elegans).

 

IMG 6525 B.viridis IB

Zelena krastača - najčešći vodozemac na jadranskim otocima

 

Tijekom terena lokalno stanovništvo bilo nam je od velike pomoći prilikom traženja, ali i prikupljanja informacija o lokvama. U polju na Šolti pričali smo s jednim starijim gospodinom koji nam je pomogao da odredimo je li ta lokva privremena ili stalna, koliko vode ima prosječno u njoj tijekom godine te nam je ispričao za što su se lokve korisitle i kada su se zadnji put čistile, odnosno održavale. Ipak je lokalno stanovništvo najbolji poznavatelj svoga otoka. Na Murteru smo zabilježili ukupno četiri, a na Šolti 11 manjih vlažnih staništa.

 

IMG 6422 Ana i Tomo IB

Terenski rad oko lokve na Šolti

 

Osim terenskog dijela održana su i predavanja za djecu u OŠ Vjekoslava Kaleba u Tisnom i OŠ Grohote na Šolti. Za odrasle i sve zainteresirane stanovnike otoka održana je radionica u Društvenom centru Baganelovica u mjestu Jezera na Murteru te u Domu kulture u Grohotama na Šolti, s ciljem stvaranja mreže volontera jadranskih otoka. Ovim putem zahvalili bismo se profesorici dr. sc. Mariji Pandži na pokazanom entuzijazmu i velikoj želji da se znanje o važnosti vlažnih staništa prenese na lokalnu djecu na Murteru. Od velike pomoći bile su pedagoginja škole Mirela Mijić i knjižničarka Dragana Đurić koje su omogućile svakom učeniku škole da sazna nešto o vlažnim staništima otoka Šolte. Šoltaninu Dinku Suletu upućujemo ogromne zahvale na njegovom aktivizmu i pomoći koju je pružao tijekom cijelog našeg boravka na Šolti.

 

Hyla P4281042

Edukativno predavanje djeci iz OŠ Grohote na Šolti

Priču nastavljamo na Dugom otoku, a nastavak uskoro slijedi i na Korčuli. S velikim nestrpljenjem iščekujemo stvaranje novih priča kroz istraživanja otočkih vlažnih staništa te predavanja i radionice s lokalnim stanovništvom.

Pratite naše priče i putujte s nama jadranskim otocima

Predstavljanje knjige Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije

U četvrtak, 4. svibnja 2017. u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini predstavljena je knjiga „Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije“ autora dr. sc. Tonija Korena i Stanislava Gomboca, univ. dipl. ing. agr. Knjiga je nastala kao rezultat trogodišnjeg istraživanja noćnih leptira županije, od 2014. do 2016. godine, kojeg je financirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije. Tijekom istraživanja zabilježeno je više od 1018 vrsta noćnih leptira, što je trećina od pretpostavljenog ukupnog broja vrsta noćnih leptira u Hrvatskoj. Ovo je istraživanje Krapinsko-zagorsku županiju stavilo u sam vrh najistraživanijih županija u Hrvatskoj što se tiče faune noćnih leptira, a sama knjiga prva je tiskana publikacija o noćnim leptirima na hrvatskom jeziku.

Predstavljanju knjige nazočili su neki od važnih dužnosnika županije, te mnogo zainteresiranih građana, prijatelja i kolega. Osim samog predstavljanja i potpisivanja knjige, naš zaposlenik Toni Koren održao je i kratko predavanje o noćnim leptirima te o samom projektu. Tijekom cijelog događanja publiku je zabavljala vokalna grupa Kvintete, a na kraju su se svi mogli i poslužiti prigodnom zakuskom.

 

Noćni leptiri mz

Noćni leptiri  

U knjizi je predstavljena 101 vrsta noćnih leptira raznolikih porodica, zajedno s kratkim tekstovima o noćnim leptirima općenito. Knjigu možete kupiti po cijeni od 200 kuna u Muzeju krapinskih neandertalaca ili ju možete besplatno preuzeti u pdf verziji klikom na sljedeći link:

Digitalna knjiga "Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije"

Velike zahvale idu Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije na financiranju projekta te organiziranju i promociji predstavljanja ove važne publikacije.

 

CCI08052017

CCI08052017 0001

Joomla templates by a4joomla