countryside1.jpgcountryside2.jpghyla1.jpghyla2.jpg

Novosti

Udruga Hyla/Association Hyla Uncategorised

Dani orhideja 2017., Radoboj

U petak i subotu, 12. i 13. svibnja, u sklopu 7. tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki, održali su se i Dani orhideja u Radoboju. Manifestaciju je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.

U sklopu manifestacije, u subotu je održano i predavanje iz ciklusa edukativnih aktivnosti u sklopu projekta „Zmije na bregu“, naslova: „Ima neka tajna veza između zmija i orhideja?“. Predavač je bio naš zaposlenik Mladen Zadravec. Nakon predavanja bile su vođene grupe po planinarsko-poučnoj stazi „Putevima orhideja“, kako bi posjetitelji vidjeli orhideje u njihovom prirodnom staništu. Mladen, te naši članovi i volonteri Vitomir, Barbara, Vesna i Mario, pridružili su se grupama i omogućili im pobliže upoznavanje s poskokom (Vipera ammodytes), zmijom koju u narodu prati loš glas. Time smo pomogli u razbijanju strahova i predrasuda vezanih uz zmije, a osvrnuli smo se i na pravilno kretanje kroz prirodu na mjestima gdje ima zmija, kako se ponašati pri susretu sa zmijom i koja je ispravna prva pomoć. Ovakav pristup djelovao je pozitivno na posjetitelje, što je bilo vidljivo iz brze promjene njihovih reakcija iz negativnih u pozitivne naspram poskoka.

U nastavku možete vidjeti nekoliko fotografija s događanja:

 

20170513 110511 predavanje MZ

 

20170513 102058 publika MZ

 

IMG 3708 grupa MZ

 

IMG 3712 poskok MZ

 

IMG 3721 poskok MZ

 

IMG 3728 grupa MZ

 

Zahvaljujemo se djelatnicima Javne ustanove, posebice Dijani i Petri, na još jednom predivnom druženju u Radoboju.

Putovanja jadranskim otocima: Vlažna staništa, No.1 Murter i Šolta

2.Putovanja fbcover

 

Tijekom zadnjih mjeseci raznim objavama uvodimo vas u priču koju stvaramo kroz projekt „Vlažna staništa jadranskih otoka“. Osim što vam želimo predstaviti projekt kojim ćemo istražiti stanje vlažnih staništa, želimo da postanete dio te priče. Kroz aktualne objave moći ćete pratiti naš terenski rad i naučiti zanimljivosti o vlažnim staništima, njihovoj važnosti, ugroženosti i zaštiti te stanju u regiji i svijetu, a za one koji žele više, bit će prilike da se aktivno uključe u projekt.

 

IMG 6297 lokva kanali Murter IB

lokva na Murteru

 

Vlažna staništa neiscrpna su tema o kojoj se priča, ali većinom u negativnom kontekstu. U posljednih 100 godina njihov broj drastično se smanjio i to ih svrstava u jedne od najugroženijih ekosustava na svijetu. Od davnina Sredozemlje predstavlja jedinstveno područje uske povezanosti ljudi i vlažnih staništa koja su odigrala važnu ulogu u razvoju kultura. Jedne od najvećih civilizacija, Egipat i Mezopotamija nastale su na tim ili uz takva područja koja su bila važan izvor vode i hrane, a omogućavala su i prijevoz materijala i dobara. Osim za ljude, ta staništa važna su za očuvanje biljaka i životinja koje su trajno ili povremeno vezane za vodu, a imaju i bitnu ulogu pri spriječavanju poplava ili održavanju temperature okolnog područja. Važnost vlažnih staništa pogledajte u filmiću „Wetlands Provide Priceless Services“ inicijative za očuvanje Mediteranskih vlažnih staništa - MedWet: MedWet movie

 

IMG 6333 lokva Šolta IB

lokva na Šolti

 

Naša otočka priča započinje na Murteru i Šolti. Nakon temeljitog plana i programa rada izrađenog u uredu, tamo smo se uputili u travnju, od 26.4. do 30.4.2017., u potrazi za vlažnim staništima. Tijekom zimskih mjeseci marljivo smo tražili i iscrtavali sva vidljiva vlažna staništa i vodena tijela pomoću topografskih karata i satelitskih snimaka. Taj posao uvelike su nam ubrzali i olakšali već postojeći dostupni podaci i koordinate, udijeljeni od strane DZZP-a i JU Priroda. Vlažna su staništa na otocima raznolika, najčešće su lokve ljudskog ili prirodnog postanka, ali postoje još i cisterne, vlažne livade, slanuše uz more, jezera, mediteranske močvare itd. Pratite priče o putovanjima jadranskim otocima i upoznat ćete njihovu raznolikost i neizmjernu prirodnu baštinu koju predstavljaju.

 

IMG 6256 ljudski utjecaj nasipanje slanuša Murter IB

ljudski utjecaj na slanušu na otoku Murteru - nasipavanje

 

Vremenska prognoza krajem travnja nije bila na našoj strani, a kiša i jugo nisu najbolja kombinacija za popisivanje faune, tako da prilikom ovog posjeta nismo zabilježili puno vrsta. Izdvajamo neke od zanimljivijih vrsta: od vodozemaca zabilježena je zelena krastača (Bufotes viridis) i gatalinka (Hyla arborea), au blizinivlažnih staništa zabilježeni su gmazovi - blavor (Pseudopus apodus) i krška gušterica (Podarcis melisellensis) te šara poljarica (Hierophis gemonensis). Od vretenaca zabilježena je velika mora (Ischnura elegans), a dio ličinki tek treba determinirati. Također popisana je vodena vegetacija vlažnih staništa i prikupljena fotodokumentacija svih posjećenih staništa. Nažalost zabilježili smo i nekoliko negativnih utjecaja čovjeka: na Murteru su dijelovi slanuše nasuti zbog proširenja ceste, dok smo na Šolti primjetili strane vrste u pojedinim lokvama, većinom se radi o zlatnim ribicama, ali zabilježili smo i invazivnu crvenouhu kornjaču (Trachyems scripta elegans).

 

IMG 6525 B.viridis IB

Zelena krastača - najčešći vodozemac na jadranskim otocima

 

Tijekom terena lokalno stanovništvo bilo nam je od velike pomoći prilikom traženja, ali i prikupljanja informacija o lokvama. U polju na Šolti pričali smo s jednim starijim gospodinom koji nam je pomogao da odredimo je li ta lokva privremena ili stalna, koliko vode ima prosječno u njoj tijekom godine te nam je ispričao za što su se lokve korisitle i kada su se zadnji put čistile, odnosno održavale. Ipak je lokalno stanovništvo najbolji poznavatelj svoga otoka. Na Murteru smo zabilježili ukupno četiri, a na Šolti 11 manjih vlažnih staništa.

 

IMG 6422 Ana i Tomo IB

Terenski rad oko lokve na Šolti

 

Osim terenskog dijela održana su i predavanja za djecu u OŠ Vjekoslava Kaleba u Tisnom i OŠ Grohote na Šolti. Za odrasle i sve zainteresirane stanovnike otoka održana je radionica u Društvenom centru Baganelovica u mjestu Jezera na Murteru te u Domu kulture u Grohotama na Šolti, s ciljem stvaranja mreže volontera jadranskih otoka. Ovim putem zahvalili bismo se profesorici dr. sc. Mariji Pandži na pokazanom entuzijazmu i velikoj želji da se znanje o važnosti vlažnih staništa prenese na lokalnu djecu na Murteru. Od velike pomoći bile su pedagoginja škole Mirela Mijić i knjižničarka Dragana Đurić koje su omogućile svakom učeniku škole da sazna nešto o vlažnim staništima otoka Šolte. Šoltaninu Dinku Suletu upućujemo ogromne zahvale na njegovom aktivizmu i pomoći koju je pružao tijekom cijelog našeg boravka na Šolti.

 

Hyla P4281042

Edukativno predavanje djeci iz OŠ Grohote na Šolti

Priču nastavljamo na Dugom otoku, a nastavak uskoro slijedi i na Korčuli. S velikim nestrpljenjem iščekujemo stvaranje novih priča kroz istraživanja otočkih vlažnih staništa te predavanja i radionice s lokalnim stanovništvom.

Pratite naše priče i putujte s nama jadranskim otocima

Predstavljanje knjige Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije

U četvrtak, 4. svibnja 2017. u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini predstavljena je knjiga „Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije“ autora dr. sc. Tonija Korena i Stanislava Gomboca, univ. dipl. ing. agr. Knjiga je nastala kao rezultat trogodišnjeg istraživanja noćnih leptira županije, od 2014. do 2016. godine, kojeg je financirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije. Tijekom istraživanja zabilježeno je više od 1018 vrsta noćnih leptira, što je trećina od pretpostavljenog ukupnog broja vrsta noćnih leptira u Hrvatskoj. Ovo je istraživanje Krapinsko-zagorsku županiju stavilo u sam vrh najistraživanijih županija u Hrvatskoj što se tiče faune noćnih leptira, a sama knjiga prva je tiskana publikacija o noćnim leptirima na hrvatskom jeziku.

Predstavljanju knjige nazočili su neki od važnih dužnosnika županije, te mnogo zainteresiranih građana, prijatelja i kolega. Osim samog predstavljanja i potpisivanja knjige, naš zaposlenik Toni Koren održao je i kratko predavanje o noćnim leptirima te o samom projektu. Tijekom cijelog događanja publiku je zabavljala vokalna grupa Kvintete, a na kraju su se svi mogli i poslužiti prigodnom zakuskom.

 

Noćni leptiri mz

Noćni leptiri  

U knjizi je predstavljena 101 vrsta noćnih leptira raznolikih porodica, zajedno s kratkim tekstovima o noćnim leptirima općenito. Knjigu možete kupiti po cijeni od 200 kuna u Muzeju krapinskih neandertalaca ili ju možete besplatno preuzeti u pdf verziji klikom na sljedeći link:

Digitalna knjiga "Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije"

Velike zahvale idu Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije na financiranju projekta te organiziranju i promociji predstavljanja ove važne publikacije.

 

CCI08052017

CCI08052017 0001

Europska volonterska služba

Udruga Hyla početkom godine uključila se u rad Europske volonterske službe (EVS) programa Erasmus+ kao organizacija primatelj i pošiljatelj volontera. Kao organizacija pošiljatelj u mogućnosti smo mlade svih profesija u dobi od 18-30 godina povezati s organizacijama primateljima iz zemalja akreditiranih u EVS te na taj način omogućiti razmjenu znanja i iskustva među mladima. Ovisno o vašim interesima izaberite projekt i zemlju u kojoj biste ga provodili te nam se obratite kako bismo zajedno organizirali vašu razmjenu. Ovim putem predstavljamo vam program dviju organizacija:

 1. Jugendwerk der AWO Württemberg

 

Početak projekta: listopad 2017.

Trajanje projekta: 12 mjeseci

Zemlja volontiranja: Njemačka

O samom programu pročitajte na: Jugendwerk

 

 2. Orfeas Organization

 

Početak projekta: rujan 2017.

Trajanje projekta: ovisi o projektu

Zemlja volontiranja: Grčka

O samom projektu pročitajte na: Orfeas

 

EVS

 

Za sve ostale detalje oko EVS-a i volontiranja, obratite nam se na mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Novi broj Hyla herpetološkog biltena 2016_No1

Izašao je novi broj časopisa - Vol.2016_No.1.

Radove unutar časopisa možete skinuti ili na našim stranicama ili na stranicama portala znanstvenih časopisa Hrčak.

 

naslovna strana Hyla2016 1

Vol.2016_No.1

Hyla herpetološki bilten, Vol. 2016_No.1

Datum izdavanja:  siječanj 2017.

naslovna strana Hyla2016 1

  

SADRŽAJ,  Impressum


Seasonal encounter rates and residency patterns of an unstudied population of bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) in the northwestern Levantine Sea, Turkey (str.1-13)

          Aylin Akkaya Baş, Mehmet Akif Erdoğan, Neil Richard Charles Morris, Kathryn Yeoman, Ophélie Humphrey, Elisa Gaggioli, Chloe Roland

          Original scientific paper

Distribution Maps of Critical Endangered Species from Macedonian Red List of Fungi (str.14-18)

         Mitko Karadelev, Katerina Rusevska

          Original scientific paper

Providing a base for conservation of true bugs (Insecta, Heteroptera) and their saline habitats in Vojvodina (northern Serbia) (str.19-23)

          Jelena Šeat, Bojana Nadaždin, Marija Cvetković, Aleksandra Jovanov, Ivan Tot

          Short note

Free climbing turtle, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – vertical obstacles as a limitation for movement (str.24-25)

          Ana Golubović, Miloš Popović

         Short note

 

Predavanje „Raznolikost gmazova“ za OŠ Ivana Mažuranića

U ponedjeljak, 27. veljače, naš zaposlenik Mladen Zadravec gostovao je na satu biologije sedmog razreda Osnovne škole Ivana Mažuranića, u Zagrebu. Održao im je kratko predavanje na temu raznolikosti gmazova, kroz koje im je ukratko predstavio danas četiri živuća reda gmazova: kornjače, premosnike, ljuskaše i krokodile te neke od njihovih specifičnosti i zanimljivosti. Nakon toga djeca su imala priliku pitati sve što ih zanima, što su vrlo rado i učinili, a on im je spremno odgovarao. Na kraju su djeca, na svoje veliko veselje, imala priliku dotaknuti pravu pravcatu živu zmiju – mladu goveđu zmiju (Pituophis catenifer sayi), koju je Mladen donio sa sobom. Djeci je to naravno bio najzanimljiviji dio sata koji im je pomogao da se oslobode svojih nelagoda, strahova i predrasuda oko zmija.

 

predavanje

 

Još jednom zahvaljujemo profesorici Lauri Petti i svima iz OŠ I. Mažuranića na pozivu i susretljivosti te njihovoj velikoj želji da svojim učenicima priušte dodatne sadržaje.

 

mladen zmija i djeca

 

Tema predavanja povezana je s našim prošlogodišnjim započinjanjem edukativnih projekata s temom suzbijanja predrasuda o stigmatiziranim vrstama te podizanju svijesti o njihovom očuvanju i zaštiti. Počeli smo s OŠ Sesvetska Sopnica, a ove godine nastavljamo i s drugim školama u Zagrebu.

 

mladen i zmija 2

Mediteranske močvare – vodeni dragulji jadranskih otoka

Dana 2. veljače u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa. Močvarna staništa jedna su od najugroženijih ekosustava na području cijelog sredozemlja pa tako i Europe. Svakako je najvažnija konvencija koja čuva močvarna staništa Europe Ramsarska konvencija, nazvana prema iranskom gradu Ramsaru gdje je i potpisana 1971. godine. Ovaj važan međuvladin sporazum predstavlja okvir i osnovu za međunarodnu suradnju 154 države potpisnice za zaštitu i održivo upravljanje močvarnim staništima. Sukladno Ramsarskoj konvenciji, u močvarna staništa spada preko 40 tipova staništa, uključujući morska močvarna staništa (priobalne močvare, strmci i plitki koraljni grebeni), ušća rijeka, jezera i zamočvarena staništa uz jezera, potoke i rijeke, prave močvare te umjetno izgrađena močvarna staništa poput solana, šljunčara i lokvi.

 

DSC07073 Pag

Primjer lokve na otoku Pagu s dobro razvijenom obalnom vegetacijom.
Ovakve lokve pogodne su za razvoj velikog broja vrsta vodenih kornjaša i vretenaca


Lokve na području krša zasigurno su najvažnija i najbrojnija močvarna staništa. Na mnogim jadranskim otocima to su i jedina slatkovodna staništa i predstavljaju svojevrsne otoke unutar otoka. To su jedina mjesta na kojima bogata flora i fauna slatkih voda poput vodenih biljaka, vodenih kukaca (kornjaši, vretenca) te vodozemaca može preživjeti na otocima. Nestankom lokvi gubi se velika, gotovo neistražena raznolikost biljaka i životinja.

 

DSC06543 Lestes parvidens Odonata

Istočna vrbova djevica (Chalcolestes parvidens) česta je na Jadranskim otocima.
Najčešće ju nalazimo uz zarasle obale lokvi i obližnjim šikarama


Močvarna staništa u prošlosti su smatrana nepotrebnima, a ponekad i štetnima po ljudsko zdravlje (primjer je širenje malarije putem komaraca) te su uvelike kanalizirana, zatrpavana, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te se sve više i više počinju vrednovati i pridaje im se važnost kakvu oduvijek zaslužuju.

 

DSC06194 Žmanska jezera

Žmanska jezera spadaju u najveća povremena jezera na Jadranskim otocima i kao takva su stanište za inznimno bogatu močvarnu floru i faunu

 

Jadranski otoci nezamjenjivi su dio prirodne baštine Republike Hrvatske. S preko 1200 otoka i hridi, Hrvatska je jedna od zemalja s najviše otoka na svijetu, a druga je na području sredozemlja, iza Grčke. Iako je samo 48 stalno naseljenih, tijekom prošlosti taj je broj bio mnogo veći. Naseljavanjem otoka ljudi su mijenjali njihov izgled te surovi krški teren prilagođavali sebi i svojim potrebama. Budući da su gotovo svi jadranski otoci građeni od vapnenca, na njima su površinske vode velika rijetkost. Kako bi preživjeli na otocima na kojima nema vode ili ona nije prisutna tijekom cijele godine, ljudi su na otocima od pamtivijeka radili bunare, lokve i druga vodena tijela. Te su lokve služile različitim svrhama, od izvora pitke vode za ljude i njihovu stoku pa do mjesta za kupanje, pranje odjeće i slično. Izgradnjom vodovoda i organizacijom dopremanja vode brodovima s kopna, lokve su izgubile svoju primarnu funkciju – izvora vode. Napuštanjem tradicionalnog otočkog načina života, posebice smanjenjem broja ovaca, krava i ostale stoke na otocima, lokve su postale suvišne i naizgled nepotrebne. Staništa koja su se održavala desetljećima, čak i stoljećima, sada su zaboravljena i napuštena, a ponekad i namjerno zatrpana i uništena. Iako su ona zaštićena u sklopu spomenute Ramsarske konvencije, nestanak i uništavanje močvarnih staništa na jadranskim otocima još je i danas vrlo česta pojava.

 

DSC06968 Pag eutrofna

Na mnogim lokvama na Jadranskim otocima primijećen je trend eutrofikacije i postepenog zarastanja i nestanka.
Primjer zapuštene lokve na otoku Pagu koja se upotrebljava tek kao izvor vode za poljoprivredu


Tijekom 2016. godine Udruga Hyla u suradnji s WWF Adria, Udrugom BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja te IUCN South-Eastern Europe, s potporom Ministarstva zaštite okoliša i energetike i financiranjem od strane švicarske fondacije MAVA, započela je jedan od najvećih projekata vezanih uz močvarna staništa na području Hrvatske. Glavni je cilj projekta dodatno ovrednotiti jadranske otoke te posebno močvarna staništa koja se nalaze na njima. Iako jadranski otoci s 3259 četvornih kilometara predstavljaju tek 5 % površine kopnenog dijela Hrvatske, bogatstvo flore i faune na njima iznimno je veliko. Primjerice na njima možemo susresti preko 60 % danjih leptira, 35 % vodozemaca te 70 % gmazova prisutnih na području Republike Hrvatske.

 

DSC09169 Emys orbicularis Reptilia

Barska kornjača (Emys orbicularis) prisutna je tek na nekolicini otoka poput Raba i Paga


Sam projekt nastavak je i svojevrsna replikacija projekta provedenog od strane WWF Grčka prilikom kojega su popisana i vrednovana močvarna staništa na grčkim otocima.
Prva faza projekta vrednovanje je močvarnih staništa jadranskih otoka (prvenstveno lokvi) kroz sustav popisivanja i usporedbe današnjeg stanja s povijesnim podacima. Naime, trend nestanka močvarnih staništa na otocima dobro je poznat, no ovim ćemo korakom po prvi puta dobiti uvid u trenutno stanje (prvenstveno brojnost) močvarnih staništa na jadranskim otocima, skupno te zasebno za svaki otok. Ovi rezultati poslužit će kao osnova za sva buduća istraživanja i vrednovanja močvarnih staništa na jadranskim otocima, a i šire.

 

DSC05413 Bufo viridis Amphibia

Zelena krastača (Bufotes viridis) najčešći je vodozemac na Jadranskim otocima


Druga faza projekta fizički je posjet i vrednovanje močvara, sukladno već razvijenoj metodologiji od strane WWF Grčka te dodatnoj metodologiji koja će se razviti za vrednovanje i prioritizaciju zaštite najvažnijih močvarnih staništa na svim i zasebno na svakom jadranskom otoku. Prilikom posjeta otocima sakupit će se i prijeko potrebni podaci o flori i fauni vezanih uz močvarna staništa, što će predstavljati značajno povećanje znanja o bioraznolikosti otoka. Ova faza uključuje i umreživanje lokalnih volontera, udruga i škola u svojevrsnu mrežu koja će biti temelj za dugoročnu zaštitu i očuvanje močvarnih staništa na jadranskim otocima.

 

DSC05998 Dugo polje

Lokva u Dugom polju jedno je od najvećih i najočuvanijih močvarnih staništa na Dugom Otoku


Putem stručnih i promocijskih aktivnosti plan nam je u sljedeće dvije godine zajedničkim snagama dati mnogo veći značaj močvarnim staništima na jadranskim otocima.

Joomla templates by a4joomla